Bamadaba bamanankan daɲɛgafe / dictionnaire du Corpus bambara de référence
A-Z ɲíni Fr (i) *
ɛ ɔ ɲ ŋ ɲíni!

E - e

→̌→ 4012

pers. 2SG.EMPH (pronom personnell de la deuxième personne du singulier) (emphatique) : toi, ton, ta, tes. ń bɛ́ ê dè mà ! c'est à toi que je parle !


nê, ê, àlê, ánw /ã́ṹ ~ ã́ũ̀/, áw /áú ~ áù/, òlû
Pronoms personnels emphatiques (4-27)

[Ê mîn ka kán kà nê kùnko` fɔ́], nìn yé ê mànkan yé ?
Toi qui dois dire ce qui est mon souci, c’est ça, ta parole ?’ [Genkurunin].
35.2.3. Structure du GN relativisé dans la proposition matrice

é wɛ̀sɛ→̌ wàasɛ.wàsɛ.

intj. hélas (marque la pitié, la surprise).

ebola→̌

n. Ebola, fièvre d’Ebola, virus d'Ebola.

Ecopi→̌→n.prop : 1 Ecupi; Ɛcopi; Ɛtiyopi; Etiyopi.

n.prop. TOP, Éthiopie (pays).

Ecupi→̌ Ecopi.Ɛcopi; Ɛtiyopi; Etiyopi.

n.prop. TOP, Éthiopie (pays).

Edeyɛmu→̌

n.prop. ABR, EDM, Électricité du Mali.

edikasɔn→̌

n. éducation. jógodon, kólo, kùnma, làmɔ. dòkòtòrò sèriwisi, min bè wele edikasòn sanitèri, o ni tigasènè sèriwisi jèra ka sinimanbò mobili fila bila ka taa cikèduguw la, kabini zanwuye kalo tèmènnen. (Kibaru n°2, 1972) ETRG.FRA.

Eduwarado→̌

n.prop. NOM.ETRG, Eduardo (José Eduardo dos Santos, président d'Angola, 1979-2017).

Eduwari→̌

n.prop. NOM.ETRG, Edward (Edward Jenner, médecin anglais qui a inventé le vaccin contre la variole).

ée→̌→ 505

intj. eh! (surprise ; reproche).íye. ée ! cɛ̀ ! kàna nìn kɛ́ dɛ́ ! eh (toi) là-bas ! Ne fais pas ça !

efedirini→̌→ 4

n. éphédrine. Nu gerenni ni nuji bɔli bɛ kɛ sababu ye ka tulodimi walima nukolodimi bila mɔgɔ minnu na, olu ka kan ka u ka nu gerenni ni nuji bɔli furakɛ ni furaji ye min bɛ kɛ nu kɔnɔ ka a dayɛlɛ, feilifirini (phényléphrine) walima efedirini (éphédrine) bɛ min na. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

egelizi→̌ Voir entrée principale : egilizi.

n. egilizi; egilisi. église. Sira filanan ye Iyɛnipeyɛsi (INPS) sira ye. O bɛ tɛmɛ Egilizida fɛ. (Kibaru n°527, 12/2015) A duurulen don dɔw fɛ ko mari y'a yɛrɛ jira Kita, ko de y'a to yen kɛra aladeli yɔrɔ ye. Zan Bɔsiko Sisoko y'a jira ko egilisi b'a farati o ko nasuguw la.(Saheli n°10, 1995) ETRG.FRA.

egilisi→̌ Voir entrée principale : egilizi.

n. egelizi; egilizi. église. Sira filanan ye Iyɛnipeyɛsi (INPS) sira ye. O bɛ tɛmɛ Egilizida fɛ. (Kibaru n°527, 12/2015) A duurulen don dɔw fɛ ko mari y'a yɛrɛ jira Kita, ko de y'a to yen kɛra aladeli yɔrɔ ye. Zan Bɔsiko Sisoko y'a jira ko egilisi b'a farati o ko nasuguw la.(Saheli n°10, 1995) ETRG.FRA.

egilizi→̌→ 3

n. egelizi; egilisi. église. jàmafu. Sira filanan ye Iyɛnipeyɛsi (INPS) sira ye. O bɛ tɛmɛ Egilizida fɛ. (Kibaru n°527, 12/2015) A duurulen don dɔw fɛ ko mari y'a yɛrɛ jira Kita, ko de y'a to yen kɛra aladeli yɔrɔ ye. Zan Bɔsiko Sisoko y'a jira ko egilisi b'a farati o ko nasuguw la.(Saheli n°10, 1995) ETRG.FRA.

ekaran→̌

n. écran. Ka sigidalamɔgɔw kalan janw ni ekaranw dilanni, u sucogo fɛnɲɛnamafagalan na, u dacogo, u kɔlɔsicogo an'u ladoncogo la. (Kibaru 495, 2013) ETRG.FRA.

Ekatɛri→̌ Voir entrée principale : Ekuwatɛri.

n.prop. TOP, Equateur (pays).

ekatoriyali→̌→ 3

adj. équatorial, équatoriale. An b'aw ladɔnniya ko Kani min kɛra Gabɔn ni Gine Ekatoriyali san 2012, Zanbi de tun y'o kupu tabaa ye.(Kibaru 493, 2013) ETRG.FRA.

ekipu→̌

n. équipe. Muso ntolatan ekipuw ka di n ye, nka, a ma deli ka na n kun na don si, n yɛrɛ ka kɛ ntolatanna ye. (Fasokan, 2010/04) ETRG.FRA.

ekogarafi→̌

n. échographie. Ni muso kɔnɔma kɔnɔbara bɛ lamunumunu dɔgɔtɔrɔw fɛ, u bɛ arajo (ekogarafi) k'a la fɔlɔ ka laban ka den dusukun pan-pancogo jate minɛ fɔlɔ. (Kibaru 495, 2013) ETRG.FRA.

èkɔli→̌ làkɔli.lèkɔli; èkɔli. Fr. l'école

n. école.

ekuru→̌→ 1

n. écrou. A b'a lajè ni sudelida ma wuli, a bè dò bila bulònw ni ekuru tununnenw nò na.(Jɛkabaara n°3, 1986) ETRG.FRA.

ekutɛri→̌→ 4

n. écouteurs. (...) n'i ye ekutɛri don i tulo la ka dɔnkililamɛn kɛ sanga 30 kuntaala kɔnɔ (... Kibaru 558, 2018) ETRG.FRA.

Ekuwatɛri→̌ Ekatɛri.

n.prop. TOP, Equateur (pays).

elɛkitoroniki→̌

n. électronique. Mansinmafɛn minnu ye elɛkitoroniki ye, o dɔnbaa ŋana don. (Kibaru 487, 2012) ETRG.FRA.

Elena→̌

n.prop. Maria Elena (Maria Elena Cavallaro Cuomo, propriétrice de la Fondation Cuomo).

élikɔputɛri→̌ hélikɔputɛri. Fr. hélicoptère

n. hélicoptère. helikɔputɛri.

eliyotisi→̌

n. Heliothis virescens, noctuelle verdoyante, noctuelle des bourgeons du tabac (une parasite de coton qui mange les fruits non-mûrs).

emetɛri→̌→ 1

n. émetteur. Telewisɔn numeriki turuli daminɛna Mali kɔnɔ; nka a emetɛri (antɛni) ma turu yɔrɔ minnu na fɔlɔ, sateliti dɔ bɛ sigi yen, min b'a to o mɔgɔw ka telewisɔn numerikiw ka se k'a jaw sɔrɔ u sigiyɔrɔw la. (Kibaru 572, 2019) ETRG.FRA.

Emira Arabi→̌ Emira Arabu Uni.Emira Arabu; Arabu Emiri.

n.prop. TOP, Emirats Arabes Unis.

Emira Arabu→̌ Emira Arabu Uni.Emira Arabi; Arabu Emiri.

n.prop. TOP, Emirats Arabes Unis.

Emira Arabu Uni→̌ Emira Arabu; Emira Arabi; Arabu Emiri.

n.prop. TOP, Emirats Arabes Unis.

endisiriyɛli→̌→ 1 Voir entrée principale : ɛndisiriyɛli.

adj. industriel. ɛndisiriyɛli; ɛndisirɛli. jagokɛla don Zoni Endisiriyɛli la Bamakɔ (Kibaru n°527, 12/2015) O sen fɛ, Peresidan Amadu Tumani Ture y'a jira k'a fɔ ko a n'a ka gofɛrɛnaman mɔgɔw bɛna u teliya walasa ka ɛndisirɛlikow don bala kosɛbɛ an ka jamana kɔnɔ. (Fasokan, 2009 08) ETRG.FRA.

Éndu→̌ Ɛ́ndu.Híndi.

n.prop. TOP, Inde.

Enedi→̌

n.prop. TOP, Ennedi (région nord-est du Tchad).

enɛrizi→̌→ 2

n. énergie. bá, kàanagɛlɛya. Adema tile la, Sɛkina Seyidu Ahamadi Jawara tun ye Enɛrizi ni dugujukɔrɔnafolomafɛnw minisiri ye (Kibaru 500, 2013) ETRG.FRA.

Enɛrizidimali→̌

n.prop. Energie du Mali. Yanni a bɛ wele minisiriya la, Mali jiko ni yeelenko cakɛda «EDM-SA» ɲɛmɔgɔba laadibaa tun don kuran dili la jamana wɛrɛw ma ani yɛlɛma donni Enɛrizidimali cakɛdaw cogo la o sira fɛ. (Kibaru 487, 2012) ETRG.FRA.

Enisupu→̌

n.prop. ABR, ENSUP, École Normale Supérieure.

enzeniyɛri→̌→ 1 Voir entrée principale : ɛnzeniyɛri.

n. ɛnzeniyɛri. ingénieur. Enzeniyɛri don forobayɔrɔw jɔli sira kan. (Kibaru 534, 2016) ETRG.FRA.

epariɲi→̌→ 4

n. épargne. bìlańkɔ́rɔ, síniɲɛsigi. koloni san fila filɛ a bɛ peremiye piri ta epariɲi la Mali bɛɛ. (Traoré, Hinɛ nana, III.13) ETRG.FRA.

epinari→̌→ 4 Voir entrée principale : pinari.

n. pinari. épinard. Farikolo magofɛn "Acide folique", n'a jɔda ka bon joli dilanfɛn kelen baarali la. A la bɛ sɔrɔ pinari ani jiri bulu wɛrɛw. (BEDE, 2016) "Fer" jɔda ka bon joli dilanni na farikolo la. U ka ca sirabulu ni epinaribulu la. (BEDE, 2016) ETRG.FRA.

epinefirini→̌→ 32

n. épinéphrine. Ni a tigi fari ɲɛ jɛra a kan, ni a dusukun tantanni ka teli, ni ninakili sɔrɔli ka gɛlɛn a bolo, ni a nalo bɛ ta a kan, aw bɛ aw teliya ka epinefirini (épinéphrine) anpulu kelen kɛ a la (aderenalini ,adrénaline) anpulu tilayɔrɔ naaninan,... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

epitakulori→̌→ 1

n. heptachlore, insecticide. alidirini, andirini, diyɛlidirini, kulorodani, paratiyɔn, pɛntakulorifenɔli. Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Erɛ→̌

n. (dieu de soleil de l'Égypte antique).

erebeli→̌→ 23

n. rebelle. bànbaganci. A ko garidikɛ ma, k'o sirannen bɛ mɔgɔ murutilenw (erebɛliw) ɲɛ kɔrɔn fɛ ka na ale tɔɔrɔ. (Kibaru 515, 2014) ETRG.FRA.bànbaanci.

ereferandɔmu→̌→ 1

n. referendum. ereferandɔmu, n' o ye forobawote ye jamana kunkanko gɛlɛn dɔ kan, o kɛli yamaruya bɛ di Peresidan de fɛ. (Kibaru 467, p5) ETRG.FRA.

erege→̌→ 5

n. reggae. Azizi Wɔndɛri ye arasita ye. A ye erege kanu kosɛbɛ. (Kibaru bɔko 531, 2016) ETRG.FRA.

eregile→̌

v. régler. dálabɛ̀n, ɲɛ́bɔ, ɲɛ́nabɔ. n’u fila bè nyògòn bèn, basikili eregilelen don. (Sise, Basikililabaara, 1978) ETRG.FRA.

eremɔriku→̌

n. remorque. eremɔrɔku. A y'a seko damajira k'o la, nka mɔbili misɛnnin bolibaga m'a jaabi. Bɛɛ dun b'a dɔn ko kamiyɔnba minnu bɛ wele ko « eremɔriku », olu tɛ sira bila mɔgɔ ye sufɛ. (Kibaru345, 2000) ETRG.FRA.

eremɔrɔku→̌→ 2

n. camion remorque, remorque. eremɔriku. Dugutaakarebako cakɛda min bɛ Bamakɔ, n'a tubabukan daɲɛ ye "Sonɛfu Taransipɔri" ye, o ni eremɔrɔkuba dɔ ye ɲɔgɔn tu Kɔnɔbugu ni Fana furancɛ la Segu sira kan arabadon sɔgɔma nɛgɛ kanpɛ 2 tɛmɛnen ni sanga 30 ye.(Kibaru 540, 2017) ETRG.FRA.

éreni→̌ ɛ́rɛni.éreni; érini; ɛ́reni.

n. hernie.

erepibilikɛn→̌→ 5

n. Républicains parti USA. Politikitɔnba fila de bɛ Etazini (Demokaratiw ni erepibilikɛnw). (Jekabaara, 273 03) ETRG.FRA.

erepibiliki→̌

n. république. repibiliki. A b'a fɔ : «N bɛ kali jamanadenw ye, ka n seere kɛ Ala ye; n bɛ Erepibilikifanga labalo; n bɛ jamana sariyasunba labato, ka n ka baara kɛ laadiriya la, faso jama ka nafa kama.(Kibaru 466) Bakari Karanbe n'a ka jama ye taama kè irisila repibiliki dò kònò, n'o ye Kazakisitan ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

erepɔritazi→̌

n. reportage. làkalitaɲini. Ɛsipaɲi jabaraninso ka kani fɔlɔ kɛr'a bolo sangawuli ye, ale ye jaw bɔli sugubulon yalon ka bɔ caman ɲɛkɔrɔ minnu lakodɔnnen don kosɛbɛ, i n'a fɔ «Faransi Telikɔmu» erepɔritazi ani «Alifakamu TV Afiriki ka» Jabaraninso. ETRG.FRA.

eresi→̌→ 1

n. reçu. séereyasɛbɛn.

ereterete→̌

v. prendre sa retraite. kelen tun bɛ yen ko Zaki Delawusi. A ereteretera sisan, a sigilen bɛ Pari. (Saheli n°2, 1994) ETRG.FRA.

ereterete→̌

n. retraité. o tɔgɔ fɔlen don baarabilabagaw « ereteretew » ka kɛsi ka yuruguyuruguko dɔ la (Kibaru 423, 2007) ETRG.FRA.

eretɛrɛti→̌→ 3 ɛrɛtɛrɛti.

n. retraite, pension. dògotu, káluwa, sɛ̀gɛnnabɔ́, pansɔn.

eretinɔli→̌→ 1

n. rétinol. Ni aw tɛ nin dumuniw ninnu sɔrɔ, walima ni den min bɛ surɔfiyen walima ɲɛja taamasiɲɛ dɔw jira, aw bɛ witamini A 200.000 furakisɛ di a ma (eretinɔli miligaramu 60, furakisɛ walima a furaji (siro) di a tigi ma, siɲɛ 1 kalo 6 o kalo 6 (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

eretorowiro→̌

adj. rétroviraux. O fura ninnu bɛ wele ko anti eretorowiro (antirétroviraux), wa o fura ninnu bɛ kɛ sababu ye sidatɔ kɛnɛman ka to ani ka mɛn si la ka bana to a la (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

erewolisiyɔn→̌ Voir entrée principale : erewolisɔn.

n. erewolisɔn; rewolisiyɔn; rewolisɔn. révolution. irisila rewolisiyòn sosiyalisi baju ye leninigaradi dugu de ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

erewolisɔn→̌→ 2 rewolisiyɔn.

n. révolution.

erewolisɔnɛri→̌→ 1

n. révolutionnaire. Ɛrinɛsito Ce Gewara Bolivi jamana fasokanunci yɛrɛ ka hɛrɛ kɔnbaga (erewolisɔnɛri) (Jɛkabaara 329) ETRG.FRA. Syn : kɔ́nbaga.

Ereyali→̌

n.prop. NOM.ETRG, AS Real Bamako (club omnisports).

erezidansi→̌

n. résidence. sɛbɛn min b'o sɛmɛntiya k'a lakodɔnnen don a ka marayɔrɔ sɛnɛkɛso fɛ; a sigiyɔrɔ sɛmɛntiyali sɛbɛn (sɛritifikade erezidansi);... (Kibaru 521, 2015) ETRG.FRA.

ereziman→̌→ 1

n. régiment. U tun bɛ komandoparaw ka ereziman 33nan na, dɔw b'a fɔ u ma fana ko «Bereruziw», n'o ye sɔrɔdasi fugula bilenmantigiw ye. (Kibaru 539, 2016) ETRG.FRA.

erezisɛri→̌

n. régisseur. Fɛn min ye Gofɛrɛnaman ka dilen ye, an ye baaraw kɛ n'o ye k'a tɔ kɛ ka mɛri sekeretɛri zenerali ni erezisɛriw ka sarako ɲɛnabɔ. (Dibifara n°3, 2001) ETRG.FRA.

erezisitiri→̌

n. registre. San 2012 yiriwali sɔrɔda bolodalen minnu jate minɛna dutigisɛbɛnw ni meri erezisitiriw kɔnɔ, o katimu. (Kibaru 479 2011) ETRG.FRA.

erezo→̌→ 10

n. réseau. O jɛkuluba 5 fana bolo donna ɲɔgɔn bolo ka jɛkulu kelen sigi u komini 5 tɔgɔ la. O welela erezo. (Kibaru 542, 2017) ETRG.FRA.

èrezon Voir entrée principale : èrezɔn.

n. région. bamakò dugu tè erezònw na belen, a tè sèrikiliw la belen, a kèra yòrò kèrènkèrènnen ye, min bè mara a dan na. (Kibaru n°65, 1977) ETRG.FRA.

èrezɔn→̌→ 15 érezɔn.

n. région. dùgu, fànfɛla, jàmana, kàbila, kàfo, màrayɔrɔ, nɔ̀dugu, nɔ̀kandugu.

èrezonali Voir entrée principale : èrezɔnali.

adj. èrezɔnali. régional. Marabolo kɔnseyew ye: kominiw kɔnseyejɛkulu, sɛrɛkili kɔnseyejɛkulu, Bamakɔ faaba kɔnseyejɛkulu ani asanbile erezonali mɔgɔw; n'o ye Mali marabolo kɔnseyew ye.(Kibaru 415, 2006) ETRG.FRA.

èrezɔnali

adj. èrezonali. régional. Marabolo kɔnseyew ye: kominiw kɔnseyejɛkulu, sɛrɛkili kɔnseyejɛkulu, Bamakɔ faaba kɔnseyejɛkulu ani asanbile erezonali mɔgɔw; n'o ye Mali marabolo kɔnseyew ye.(Kibaru 415, 2006) ETRG.FRA.

erigotarati→̌→ 1

n. ergotrate, ergométrine. ɛrigometirini. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

érini→̌ ɛ́rɛni.éreni; érini; ɛ́reni.

n. hernie.

érini→̌

n. ɛ́reni. hernie. káliya, ɛ́rɛni. A fisa ka ka furudimi furakɛ kabini a daminɛ. Ni o tɛ a bɛ se ka basi bɔn jugumanba lase a tigi ma walima ɛrini. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) Farikolo yɔrɔ dɔ farali k'a kɔnɔfɛn npurugutu ka bɔ o wo fɛ, o bana de bɛ wele tubabukan na ereni (hernie). (Kibaru 550, 2017) ETRG.FRA.

Eritere→̌

n.prop. TOP, Érithrée (pays).

eritoromisini→̌→ 56

n. érythromycine ETRG.FRA.

ero→̌→ 12 erowari.

n. euro (monnaie de l'Union Européenne).

Èrɔpu→̌ Ɛ̀ropu; Ɛ̀ropi.

n.prop. TOP, Europe.

erowari( euro argent ) Voir entrée principale : ero.

n. euro (monnaie de l'Union Européenne).

eroyini→̌→ 6

n. héroïne, diamorphine, diacétylmorphine. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

ésansi→̌→ 7 ésanzi. Fr. essence

n. essence (carburant).táji.

ésanzi→̌ ésansi.ésanzi. Fr. essence

n. essence (carburant).

esaripu→̌→ 1

n. écharpe. ɔwɔ, nin funteni in na, n’ye mɔgɔ fila ye esaripu b’u la! (Fasokan, 2009 04 Mɛkisiki) ETRG.FRA.

esɛki→̌

n. échecs. Damubɔ suguya min bɛ wele Esɛki, o ɲɔgɔndanba daminɛna: jumadon, sɛtanburukalo tile 11 san 2015, a kuncɛra kalo tile 21 Hamudalayi Aseyi farikoloɲɛnajɛsoba kɔnɔ Bamakɔ.(Kibaru 524, 2015) ETRG.FRA.

Esɔri→̌

n.prop. Essor (le quotidien gouvernemental au Mali).

Esuki→̌

n.prop. TOP, Essouk (village commune rurale, région de Kidal, près de ruines de Tadmekka).

Esuku→̌

n.prop. TOP, Essouk (village et commune, région de Kidal).

Esyɛmu→̌

n. ABR, ECM, Education Civique et Morale.

etadirizansi→̌

n. état d'urgence. Sariya in bɛ «Kogoninfanga» sigi jamana kɔnɔ n'o ye Etadirizansi (Etat d'urgence) ye. (Kibaru 492, 2013) ETRG.FRA. kógoninfanga.

etamazɔri→̌

n. état-major. Defili daminɛna ni sɔrɔdasi jalabatigiw ye, Etamazɔri jalabatigibaw, denmisɛnw ka sɔrɔdasiyakalanso (Pritane/Prytanée) tugura olu la (Kibaru 552, 2018) ETRG.FRA.

etanbutoli→̌→ 1

n. éthambutol. etanbutɔli. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

etanbutɔli→̌→ 13

n. éthambutol. etanbutoli. Etanbutɔli, éthambutol ni sitɛrɛpitɔmisini, stréptomycine fana bɛ to ka kɛ ka sɔgɔsɔgɔninjɛ furakɛ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

etanɔli→̌→ 3

n. éthanol. Walima aw bɛ u bila jawɛliji la miniti 20 ɲɔgɔn (ni aw ye jawɛliji suman ni minɛn min ye, aw bɛ o minɛn kelen ɲɛ 7 ji ta) walima aw bɛ u bila alikɔli etanɔli (éthanol) 70% ji la. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Etazini→̌

n.prop. TOP, États-Unis (pays).

Etazini→̌

n. TOP, Etats-Unis. Politikitɔnba fila de bɛ Etazini (Demokaratiw ni erepibilikɛnw).(Jekabaara 273 03) ETRG.FRA.

Etiyopi→̌ Ecopi.Ecupi; Ɛcopi; Ɛtiyopi.

n.prop. TOP, Éthiopie (pays).

ewaliyasiyɔn→̌

n. évaluation. N'u bɛ mɔgɔ ta ka taga « ewaliyasiyɔnw » na, u bɛ mɔgɔ wɛrɛw de ta, « dɔnk » an bɛ mɛn kasɔrɔ an m'an ka baarakɛminɛnw sɔrɔ. (Jama n°11, 2002) ETRG.FRA.

éwe→̌

intj. ça alors! (grand étonnement).

ewɛki→̌

n. évêque. Mari ja dilanna bɔgɔ la Kita. Mali ewɛkiw de y'o latigɛ. 'Saheli n°10, 1995) ETRG.FRA.

ewiye→̌

n. évier. Ni ewiye fana kɔnɔna kasa ka go, i bɛ kɔgɔ k'a jibɔda fɛ. (Kibaru 508, 2014) ETRG.FRA.

ewoliyɛni→̌

adj. éolien. Fiɲɛ bɛ mansin min munumunu ka ji saman kɔlɔn kɔnɔ (pɔnpu ewoliyɛni) (Jɛkabaara n°42, 1989) ETRG.FRA.

Ezipiti→̌ Voir entrée principale : Eziputi.

n.prop. TOP, Égypte (pays).

Eziputi→̌ Ezipiti.

n.prop. TOP, Égypte (pays).