Bamadaba bamanankan daɲɛgafe / dictionnaire du Corpus bambara de référence
A-Z ɲíni Fr (i) *
ɛ ɔ ɲ ŋ ɲíni!

P - p

pá→̌→ 2

adv. complètement (manger; être maigre; être sec).bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pélenkete, pépewu, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɛ́ku, yéwu.

pá→̌ pán.

n. effort vain, effort (seulement dans les expressions avec pí).pí. (sans succes).

pá→̌ pán.

v. s'efforcer vainement (seulement dans les expressions avec pá).pí.

1 • vt. faire tout son possible contre qqn (en vain).

2 • vr. s'efforcer (en vain).bánban, cɛ́sìri, gɛ̀lɛya, jíjà, jílajà, kára, kɛ́rɛtɛkɛrɛtɛ, tán.

pàana→̌vt. npàana.pàana.

vt. écarter (les jambes, les bras ...)

páani→̌→ 2 páanin.

n. coupe en métal (de différentes dimensions : servant de mesure pour les grains, la farine, les poudres ...)

páanin→̌ páani.páanin.

n. coupe en métal (de différentes dimensions : servant de mesure pour les grains, la farine, les poudres ...)

pàara→̌ npɔ̀rɔn.pɔ̀rɔn; npɛ̀rɛ; npàra; pàara.

n. bruit dédaigneux, sifflement de mépris (produit par les lèvres). à yé ù npɛ̀rɛ bɔ́ il leur a exprimé son désaccord (en faisant ce bruit)

pàara→̌→ 1 npàara; pàra; pàran; pàari; ntàran.

n. enjambée, pas. pàaraɲɛ, sènpara, wàala, nɔ́ɔri, sèndaɲɛ, sènta, sìɲɛ, wàla.


Jɛkabaara n°20, 1987
sɔrɔ jateminɛ kɛnɛ

pàaraɲa( enjambée fois ) pàaraɲɛ.pàaraɲa; pàraɲɛ.

n. enjambée. í kà pàaraɲɛ bà fìla kɛ́ ò tìgi fɛ̀ fais deux mille pas avec cette personne

pàaraɲɛ( enjambée fois ) pàaraɲa; pàraɲɛ.

n. enjambée. pàara, sènpara, wàala. í kà pàaraɲɛ bà fìla kɛ́ ò tìgi fɛ̀ fais deux mille pas avec cette personne

pàari→̌ pàara.npàara; pàra; pàran; pàari; ntàran.

n. enjambée, pas. nɔ́ɔri, sèndaɲɛ, sènta, sìɲɛ, wàla.

pácakopacako→̌

onomat. flic-flac.

pága→̌

n. couteau (petit couteau importé (à lame en retrait par rapport au manche)).mùru.

págapaga→̌

v. battre les ailes (d'un grand oiseau).pígipigi, pɛ́gɛpɛgɛ.

1.1 • vr.

1.2 • vi.

2 • vt. battre (les ailes).

pàgi→̌ npàgi.pàgi.

1 • vt. abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). pàron.

2 • vr. s'asseoir négligemment, s'affaler.

pàgon→̌ pàron.fàron; pàton; npàgon; pàro; fàro.

vt. 1 • abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). npàgi.

2 • arracher, prendre brusquement. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, ntàraki, pùruti, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan.

pakati→̌

n. paquet. pake. sunkalo mana se, sukaro pakati duuru de bɛ di. 5Kibrau nimɔrɔ 17) ETRG.FRA.

pake→̌→ 20

n. paquet. pakati. Donitala wɛrɛw b'olu nɔfɛ sanumugu pake 80 tilalen b'olu ni ɲɔgɔn cɛ u kun. Pake kelen-kelen girinya ye kilo 3 ye.(Kibaru n°527, 12/2015) ETRG.FRA.

paki→̌→ 1

n. Pâques. Pákì. - marisi kalo tile 31: o ye paki seli dugujè ye. (Jɛkabaara n°1, 1986) ETRG.FRA.

páki→̌→ 1

onomat. bruit de coup (hache, pioche, houe ...)

Pákì→̌→ 1

n. Pâques. paki.

Pakisitan→̌ Voir entrée principale : Pakistan.

n.prop. TOP, Pakistan (pays).

Pakistan→̌ Pakisitan.

n.prop. TOP, Pakistan (pays).

pàla→̌

n. dollar. dolari.

pàlan→̌→ 7

n. récipient (pour le transport des liquides : seau, bidon ...)bìlalan, kòlonton, kɛ́minɛn.

pàlɛ→̌→ 26

n. palais (résidence d'un souverain ou un noble).nàgalo.

Palɛsini→̌ Palɛstini.Palɛsitini.

n.prop. TOP, Palestine (pays).

Palɛsitini→̌ Palɛstini.Palɛsini.

n.prop. TOP, Palestine (pays).

Palɛstini→̌ Palɛsitini; Palɛsini.

n.prop. TOP, Palestine (pays).

palidirini→̌→n.prop : 1

n.prop. Paludrine. Poroganili, Proguanil: Izinitigiw ka tɔgɔ dalen: palidirini, paludrine. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pàlonpálon→̌

n. vagabondage. bàjanbilaya, bàjanbila, bàjanyaala, bìlansenfɛya, jàjaja, jàlonjalon.

Pamanta→̌ Pamante. Voir : Famanta.

n.prop. NOM.CL.

Pámàntà→̌ Famanta.Pamante; Kamanta.

n.prop. NOM.CL.

Pamante→̌ Famanta.Pámàntà; Kamanta.

n.prop. NOM.CL.

Pamante→̌ Pamanta.Voir : Famanta.

n.prop. NOM.CL.

pán→̌ Voir entrée principale : pá.

n. effort vain, effort (seulement dans les expressions avec pí). (sans succes).

pán→̌ Voir entrée principale : pá.

v. s'efforcer vainement (seulement dans les expressions avec pá).

1 • vt. faire tout son possible contre qqn (en vain).

2 • vr. s'efforcer (en vain).bánban, cɛ́sìri, gɛ̀lɛya, jíjà, jílajà, kára, kɛ́rɛtɛkɛrɛtɛ, tán.

pán→̌→ 3

onomat. pan!, paf! (bruit de coup de fusil ou de craquement).dóloo.

pán→̌→ 166→n : 3→v-v : 3

1 • vi/vr. sauter. gán, tà. sògo y'á pán / pánna l'antilope a bondi

2.1 • vi. voler (dans l'air).kàro, sònya. kɔ̀nɔ pánna les oiseaux s'envolèrent

2.2 • vt. faire envoler. í kàna wɔ̀lɔ pán ne fais pas s'envoler les francolins !

pán

adv. déchirer complètement, complètement (déchirer). à y'à fára pán! il l'a déchiré complètement!

panadɔli→̌→n.prop : 1

n.prop. Panadol. párasetamɔli, asetaminofɛni. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Panama→̌

n.prop. TOP, Panama.

pánan→̌ fánan.nfánan; pánan.

n. poisson Heterotis niloticus (jusqu'à 1m, 10 kg, à grosses écailles, de croissance rapide).

pàɲɛ→̌

n. panier. Don o don wòròkùnkùrùnɲimi ka fìsa don kelen wòròpàɲɛ̀ɲimi ye. (Bailleul, Sagesse bambara, 2298) ETRG.FRA.

pánfɛn( sauter chose )

n. être volant (oiseau, sauterelle (euph), mouche, antilope ...) pánfɛn tùn bɛ́ fɔ́ ntɔ̀n mà, íkomi tíɲɛnikɛla dòn, ù tùn tɛ́ sɔ̀n k'à tɔ́gɔ fɔ́ on appelait les sauterelles "panfɛn" (êtres volants), comme elles faisaient des dégâts, on évitait de les appeler par leur nom !

pángɛ̀nɛn( sauter tibia )

n. pantalon court (pantalon qui s'arrête au mollet !) dàn-kúnbère.

pàngo→̌vt. tàngo.tɛ̀ngo; pàngo.

vt. remuer (légèrement : l'eau dans un récipient pour en écarter les impuretés de surface).

panikili→̌→ 1

n. pannicules. Kalo damadɔ kɔfɛ, ni aw ye ɲɛ kɔlɔsi ka ɲɛ walima ka a filɛ ni lupu ye min bɛ fɛnw bonya, aw bɛ a ye ko ɲɛjɛ bilennen don barisa jolisiramisɛnni kura caman bɛ bɔ a la panikili (les pannicules). (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pánkurun( sauter pirogue )

n. avion. sánnakurun, àwiyɔn.

pánkurunjiginkɛnɛ( avion [ sauter pirogue ] descendre clarté )

n. aérodrome. pánkurunjiginyɔrɔ. kà dɔ́ fàra pánkurunjiginkɛnɛ bònya kàn allonger la piste d'atterrissage (Kb 4/06 p 1)

pánkurunjiginyɔrɔ( avion [ sauter pirogue ] descendre lieu )

n. aérodrome. pánkurunjiginkɛnɛ.

pano

n. panneau, panneau solaire. n bɛ pano kelen turu yen , k'a sɛbɛn o kan ko “ mɔbili sisibɔlaw yamaruyalen tɛ yan ! ”. (ne nikandugu 02konate-nin don in, 1971) je vais planter la un panneau et écrire dessus "les véhicules qui fument ne sont pas autorisés ici!" ETRG.FRA.

panosolɛri( panneau solaire )

n. panneau solaire. pano. Mɔgɔ dɔw bɛ yen minnu ye pano san dugubaw kɔnɔ u ka telefɔni sariziyeli kama. (Fasokan, 2009/12) ETRG.FRA.

panotirilini→̌→n.prop : 1

n.prop. Panotrilline. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pánpala→̌

n. massue.

pánpalan→̌

n. honnête homme. mɔ̀gɔsɛbɛ.

pánpalan→̌→ 1 pánparan.pánpalan.

n. surface plane. à y'í dá jíripanparan kàn il s'est couché sur la planche

pánpalan→̌ pánparan.pánpalan.

adv. 1 • d'une grande surface. ɲɔ̀foro gàlalen pánpalan ! le grand champ de mil reste non-entretenuò kɛ́su ká bòn pánpalan cette caisse est très large

2 • à plat.

panpalanmusi→̌→ 1

n. pamplemousse ETRG.FRA.lènburukuna, panpulemusi, pánpulimusi.

pánpan→̌→ 1 fánfan.pánpan.

n. 1 • antre, grotte. fárawo, kùluwo.

2 • salle de séjour (opposée à : bùlon).

3 • nid de poule.

pán-pán( sauter sauter ) vi.

vi. sautiller, gambader. cúncun, ɲɛ́nkɛɲɛnkɛ, jónjon.

pánpara→̌→ 1 pánparan; pánparanpa.

adv. net (refus catégorique).càn, céwu, mɛ́ku. à bànna pánpara ! il a refusé net !

pánparan→̌ pánpara.pánparanpa.

adv. net (refus catégorique). à bànna pánpara ! il a refusé net !

pánparan→̌→ 3 pánpalan.

n. surface plane. à y'í dá jíripanparan kàn il s'est couché sur la planche

pánparan→̌→ 1 pánpalan.

adv. 1 • d'une grande surface. ɲɔ̀foro gàlalen pánpalan ! le grand champ de mil reste non-entretenuò kɛ́su ká bòn pánpalan cette caisse est très large

2 • à plat.

pànparan→̌vt. pɛ̀npɛrɛn.pɛ̀npɛrɛ; pànparan.

vt. 1 • aplatir, écraser (une chose molle).

2 • équarrir, aplanir.

3 • frapper fortement avec qqch (en produisand du bruit; qqch -- kùn). à yé bere` pɛ̀npɛrɛn ń dén` kùn il a frappé fortement mon enfant avec un bâton

pànparanba( *augmentatif )

n. vaurien, incorrigible. bàkɔrɔnku, bátaraden, bátaramɔgɔ, bìlakojugu, dángaden, dénbo, dénsu, dùsukasimɔgɔ, fágonbaatɔ, fùgari, hɔ́rɔnkolon, jíkankooro, kɔ̀nɔku, lágabo, lágasa, nàntan, sárakaden, sárakajugu, sárakamurukuru, sárakamɔgɔ, sɔ̀nkolon, ɲàmankolon, kɛ́ɲɛkɛ.

pánparanpa→̌ pánpara.pánparan.

adv. net (refus catégorique). à bànna pánpara ! il a refusé net !

pánpasi→̌ pás.pási; páspas; pásipasi.

adv. très blanc, blanc immaculé, très clair, très propre.

panpulemusi→̌

n. pamplemousse. lènburukuna, panpalanmusi, pánpulimusi. I bɛ se ka to ka lemurukumunin walima panpulemusi bila lemuruba nɔ na.(Kibaru 490, 2012) ETRG.FRA.

pánpulimusi→̌

n. pomelo, pamplemousse, Citrus.decumana. panpalanmusi, panpulemusi. Catégorie : ruta. lènburukuna.

pansiman→̌→ 9

n. pansement. ni baganmaɲɛdimi bɛ ɲɛ min na, pansiman man kan ka k'o la abada(Ɲɛ kɛnɛya, Opération Yeelen, années 1980) ETRG.FRA.

pánsiyɔn→̌

n. pension(retraite). mògò minw bè pansiyòn ta, o wari la, dòròmè 20 kelen o dòròmè 20 dòròmè 2 bè fara o kan. (Kibaru 29, 1974) ETRG.FRA.

pansɔn→̌→ 1

n. pension. eretɛrɛti. Tubabubaarakɛla minnu bolobɔra (ka taa sɛgɛnnabɔ la) n'o ye eretɛrɛti ye, olu bɛ wari min ta, a bɛ fɔ o de ma pansɔn.(Kibaru 538, 2016-11) ETRG.FRA.

pantalɔn→̌→ 1

n. pantalon. kùlusi. Pantalɔn bulaman dɔ ni simisi bilen de tun b'a la; dulɔki fara kulusi kan, a bɛɛ ye fini fɛrɛlenw ye a fari lahala tɛ dɔn minnu jukɔrɔ nka fini da gɛlɛnw don kɔni.(Jama 09, Gɛrɛgɛrɛ ni fasoko) ETRG.FRA.

pán-tɔ̀n-ná( sauter nuque à )

n. galago du Sénégal, Galago.senegalensis (prosimien de la taille d'une grosse souris, sauteur, de moeurs nocturnes).ntɔ́rɔnin, gántɔ̀nná. gán-tɔ̀n-ná, ntɔ́rɔ.

pánwu→̌

adv. de loin. à y'á dàn pánwu ! il l'a nettement distancé !

Pápa→̌

n.prop. NOM.M (nom masculin).

pápa→̌→ 3vt.

vt. effrayer, intimider. bàabaali, félefele, fíyefiye, jàsiran, jàtìgɛ, jàwuli, lásiran, sɔ̀nnasiran, ɲán, bàgabaga.

pápǎgá→̌→ 1

n. petit rien (seulement dans une phrase négative, sens = absolument rien). háli pápaga má nà à bólo kà bɔ́ táamayɔrɔ il n'a absolument rien rapporté de son voyagepútɛ̀rɛ́.

papaye→̌→ 2

n. papayi. papaye. mánje. Ni tilema bɔra, an bɛ taa jagofɛnw ta, n'o ye papayew ni mangorow ye, ka taa u feere Bamakɔ. (Kibaru 546, 2017) Papayisolo siyɛn sɔngɔ ka gɛlɛn n'a den yɛrɛ sɔngɔ ye (Kibaru 509, 2014) ETRG.FRA.

papayi→̌→ 1 Voir entrée principale : papaye.

n. papaye. papaye. mánje. Ni tilema bɔra, an bɛ taa jagofɛnw ta, n'o ye papayew ni mangorow ye, ka taa u feere Bamakɔ. (Kibaru 546, 2017) Papayisolo siyɛn sɔngɔ ka gɛlɛn n'a den yɛrɛ sɔngɔ ye (Kibaru 509, 2014) ETRG.FRA.

papirisi

n. papyrus. Sɛbɛnni tun bɛ kɛ baganwolow kan walima jiri min bɛ wele papirisi, o buluw kan.(Kibaru 415, 2006) On écrivait sur des peaux de bêtes ou sur les feuilles d'une plante appelée papyrus ETRG.FRA.

pápiye→̌→ 12

n. papier. káyiti, sɛ́bɛn.

pàplo→̌ pàpulo.pàplo.

n. vêtement ample (surtout culotte à large fond).

papu→̌→ 29

n. pape. Ale yɛrɛ tun ye jɔyɔrɔ in sɔrɔ Papu Zan Poli 2 ka faatuli de kɔfɛ.(Jɛkabaara 329) ETRG.FRA.

pàpulo→̌ pàplo.

n. vêtement ample (surtout culotte à large fond).

pára→̌→ 6

adv. carrément, complètement (paroles, nourriture).píya.

pàra→̌→ 1 npàra.pàra.

n. événement surprise.

1 • victoire (acquise de justesse, ex., au football : but de dernière minute).fóni, sé.

2 • espoir brisé (au dernier moment). nìn npàra júguyara dɛ́ cette déception fut d'autant plus grande qu'inattendue !

pàra→̌→ 3 pàara.npàara; pàra; pàran; pàari; ntàran.

n. enjambée, pas. nɔ́ɔri, sèndaɲɛ, sènta, sìɲɛ, wàla.

parafiyɔn→̌→ 1 Voir entrée principale : paratiyɔn.

n. parathion, pesticide, insecticide. kulorodimifɔrumu, alidirini, andirini, diyɛlidirini, epitakulori, kulorodani, pɛntakulorifenɔli. paratiyɔn. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

páraki→̌

adv. 1 • prestement (allure).

2 • beaucoup (en grande quantité (fruits tombés ...))bɛ́rɛbɛrɛ, kójugu, kósɛbɛ, npíya, ntóolo.

parakisini→̌→n.prop : 1

n.prop. Paraxin. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

parakuwa→̌→n.prop : 2

n.prop. Paraquat, désherbant. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pàran→̌ pàara.npàara; pàra; pàran; pàari; ntàran.

n. enjambée, pas. nɔ́ɔri, sèndaɲɛ, sènta, sìɲɛ, wàla.

pàraɲɛ( enjambée fois ) pàaraɲɛ.pàaraɲa; pàraɲɛ.

n. enjambée. í kà pàaraɲɛ bà fìla kɛ́ ò tìgi fɛ̀ fais deux mille pas avec cette personne

pàranti→̌→ 3

n. apprenti. bólodonden, dègeden, kàlanden, prenti.

párasetamɔli→̌→ 28

n. paracétamol. asetaminofɛni.

párata→̌→ 8vt.

vt. filer (le coton).nɔ̀fɛtáama.

párata→̌→ 3vt.

vt. dévoiler (secret).wàyiba, wáraka.

páratalikɛla( filer *nom d'action faire *agent permanent )

n. fileuse.

paratiyɔn→̌

n. parathion, pesticide, insecticide. kulorodimifɔrumu, alidirini, andirini, diyɛlidirini, epitakulori, kulorodani, pɛntakulorifenɔli. parafiyɔn. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

páratuparatu→̌ pɛ́rɛtupɛrɛtu.

adv. pas rapides.

párawu→̌→ 7

adv. soudaineté (d'une action).kárawu.

párawu→̌vi. pátawu.

vi. faire subitement. à párawura kà... subitement, il a

parazikantɛli→̌→ 15

n. praziquantel. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Parena→̌

n.prop. ABR, Parti pour la renaissance nationale (un parti politique au Mali).

parfɛn→̌ Voir entrée principale : parifɛn.

n. parifɛn. parfum. Tuma min a ye baarayɔrɔ kuntigiba ka blon dayɛlɛn, fiɲɛ sumalen ni parfɛn duman y'a kunbɛn.(Jama 08, Sangare, Kɛnɛ karaba) ETRG.FRA.

pári→̌→ 8vi/vr. Source : fr : se parer.

vi/vr. se parer. lábɛn, màsiri.

pári→̌→ 2

adv. d'un coup. cáwu, cɔ́mi.

Pàri→̌

n.prop. TOP, Paris (capitale de la France).

pàri→̌→ 2

n. tontines (sorte de tontine à cotisation régulière).

parifɛn→̌→ 1

n. parfɛn. parfum. kásadiyalan, làtikɔlɔn, súmadiyalan. Tuma min a ye baarayɔrɔ kuntigiba ka blon dayɛlɛn, fiɲɛ sumalen ni parfɛn duman y'a kunbɛn.(Jama 08, Sangare, Kɛnɛ karaba) ETRG.FRA.

pariki→̌

n. parc. sìnsan, wɛ̀rɛ. Sugu bɛ jɔ kɛnɛ min kan n'a bɛ wele «bolofɛnjira pariki», o dɔgɔyara. (Kibaru 552 2018) ETRG.FRA.

Parikisɔni→̌

n. maladie de Parkinson.

pariseke→̌

conj. parce que ETRG.FRA.bárisigi, bárìsá, kàtuguni, kàtugu, paseke, sábula, sábu.

parisɛli→̌→ 1

n. parcelle. bála. N’i ta ye taari tan ye, o taari tan bɛ d’i ma parisɛli kelen na.(Traoré, Hinɛ nana, III.07) ETRG.FRA.

pàriti→̌→ 55

n. parti.

páro→̌

adv. brusquement, à l'improviste. cáwu, cɔ́li, fáari, wélenkete, ŋáni.

párɔ→̌

adv. jet brusque, coup frappé.

pàro→̌→ 1→n : 2 pàron.fàron; pàgon; pàton; npàgon; pàro; fàro.

vt. 1 • abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). npàgi.

2 • arracher, prendre brusquement. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, ntàraki, pùruti, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan.

pàron→̌→ 1→n : 1→v-v : 1 fàron; pàgon; pàton; npàgon; pàro; fàro.

vt. 1 • abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). npàgi.

2 • arracher, prendre brusquement. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, ntàraki, pùruti, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan.

paruwasi→̌

n. paroisse. Mali paruwasi fɔlɔ ye Kita ye.(Saheli n°10, 1995) ETRG.FRA.

pás→̌ pási; pánpasi; páspas; pásipasi.

adv. très blanc, blanc immaculé, très clair, très propre. fwáa, wɛ́lɛwɛlɛ.

pàsa→̌→ 4 Voir entrée principale : fàsa.

n. louange.


fàsá ~ pàsá ‘louange’
consonnes marginales : f- / p- 2-19

1 •  mɔ̀gɔ fàsa dá faire l'éloge de qqn, louer qqn

2 • hymne.

pàsa→̌→ 10 Voir entrée principale : fàsa.

n. 1 • tendon, nerf, muscle. sɛ́mɛjurunin.

2 • amaigrissement. fàsa-ń-sèn-ná, sére.

pàsa→̌→ 1 fàsa.fàsan; pàsan; pàsa.

vq. 1 • résistant, consistant, coriace. gírin. à dá ká fàsa il s'obstine à nier

2 • maigre.

pàsa→̌→ 3→n : 10 fàsa.fàsan; pàsan; pàsa.

1.1 • vi. maigrir.

1.2 • vt. faire maigrir. fàsaya. bàna y'á fàsa la maladie l'a amaigri

2 • vt. rendre consistant, rendre coriace. tò fàsa épaissir le "to

3 • vr. s'obstiner (à -- lá; nier; à mal agir).bálan. ń'í y'í fàsa ò lá... si tu t'obstines à

4 • vi. être animé (discussion, débats). kúmaw pàsanna ù ni ɲɔ́gɔn cɛ́ kɔ́sɛbɛ il y a eu une discussion acharnée entre eux

pàsa→̌ fàsa.fàsan; pàsan; pàsa.

adj. 1 • résistant, consistant, coriace.

2 • maigre. kólomamisɛn.

pàsaba( tendon *augmentatif ) fàsaba.pàsaba.

n. tendon d'Achille.

pàsakantɛlɛ( tendon sur poignard )

n. croc-en-jambe. jántɛlɛ, tɛ́lɛ.

pàsaman( résistant *adjectivateur ) fàsaman.pàsaman.

adj. 1 • consistant, résistant.

2 • bien musclé.

pàsan→̌ fàsa.fàsan; pàsan; pàsa.

vq. 1 • résistant, consistant, coriace. gírin. à dá ká fàsa il s'obstine à nier

2 • maigre.

pàsan→̌→n : 10 fàsa.fàsan; pàsan; pàsa.

1.1 • vi. maigrir.

1.2 • vt. faire maigrir. fàsaya. bàna y'á fàsa la maladie l'a amaigri

2 • vt. rendre consistant, rendre coriace. tò fàsa épaissir le "to

3 • vr. s'obstiner (à -- lá; nier; à mal agir).bálan. ń'í y'í fàsa ò lá... si tu t'obstines à

4 • vi. être animé (discussion, débats). kúmaw pàsanna ù ni ɲɔ́gɔn cɛ́ kɔ́sɛbɛ il y a eu une discussion acharnée entre eux

pàsan→̌→ 1 fàsa.fàsan; pàsan; pàsa.

adj. 1 • résistant, consistant, coriace.

2 • maigre. kólomamisɛn.

pàsa-ń-sèn-ná( maigrir *je jambe à ) Voir entrée principale : fàsa-ń-sèn-ná.

n. marasme, amaigrissement, dépérissement (maladie infantile). fàsa, sére.

páse→̌

n. prix du trajet.

paseke→̌→ 19

conj. parce que. bárisigi, bárìsá, kàtuguni, kàtugu, pariseke, sábula, sábu. N'a y'a sɔrɔ o la, dalilu nyɛnama tɛ, a bɛ se ni k'o fɔ an ye, paseke dinyɛ kununko, maakɔrɔbaw b'a fɔ an ye ko bɛɛ ye sababu sababu ye! (Annik Thoyer, Le riche et le pauvre) ETRG.FRA.

paserɛli→̌→ 1

n. passerelle. sén. Walasa ka fura sɔrɔ olu ka lakɔliko la, a bɛ ɲini komini ɲɛmɔgɔw ani Kapu fɛ, u ka dabali tigɛ kalansen telin ka sigi sen kan sigidaw la, min bɛ wele tubabukan na «paserɛli» (Kibaru 549, 2017) ETRG.FRA.

pási→̌ pás.pánpasi; páspas; pásipasi.

adv. très blanc, blanc immaculé, très clair, très propre.

Pasifiki→̌

n.prop. TOP, Pacifique (océan).

pásipasi→̌ pás.pási; pánpasi; páspas.

adv. très blanc, blanc immaculé, très clair, très propre.

pasipɔri→̌→ 2

n. passeport. táamasɛbɛn.

pasitɛri→̌

n. pasteur. bágangɛnna, gɛ́ngɛnbaga, gɛ́nnikɛla. Ne ka foli bɛ pasitɛri Kasimu Keyita ye. A ye n dɛmɛ ka faamuyaba di n ma. (Kibaru 499, 2013) ETRG.FRA.

páspas→̌ pás.pási; pánpasi; pásipasi.

adv. très blanc, blanc immaculé, très clair, très propre.


À jɛ́len dòn, ǹka à tɛ́ páspas.
Il est blanc, mais il n’est pas immaculé.
28.1. Les adverbes post-verbaux

pastiwalida→̌

n. pastille valda. Hali furako dakun na, dibe gɔmu jɔyɔrɔ ka bon: sɔgɔsɔgɔbɔnbɔn; pastiwalida; siro; « pilili »; munnitulu ani jolitulu… (Jɛkabaara 100, 1994) ETRG.FRA.

páta→̌→ 3

adv. chute molle (placage de boue au crépissage ...)

patanti→̌→ 2

n. patente. wúsuru. ni san banna k’a sòrò, e jula min m’i ka patantiw ta, a bè i n’a fò, i ye forobawari dun.(Kibaru n°13, 1973) ETRG.FRA.

pátawu→̌vi. párawu.pátawu.

vi. faire subitement. à párawura kà... subitement, il a

Pate→̌ Voir entrée principale : Patɛ.

n.prop. NOM.M (prénom peul).

Patɛ→̌ Pate.

n.prop. NOM.M (prénom peul).

pati→̌→ 2

n. pâte (dentifrice). dakɔnɔna ni ɲinw lasaniyali tuma bɛɛ: ka ɲin tereke koɲuman ni bɔrɔsi ni pati ɲuman ye siɲɛ 2 tile kɔnɔ (Kibaru 548, 2017) Syn : ɲínkosafunɛ. ETRG.FRA.

páti→̌→ 4

intj. sapristi (étonnement, ennui, embarras).pátisakana.

pátisagana→̌→ 1 pátisakana.sákanapati; pátisakɛnɛ; sákɛnɛ.

intj. sapristi (étonnement, ennui, embarras).

pátisakana→̌→ 4 sákanapati; pátisakɛnɛ; sákɛnɛ; pátisagana.

intj. sapristi (étonnement, ennui, embarras).páti.

pátisakɛnɛ→̌→ 1 pátisakana.sákanapati; sákɛnɛ; pátisagana.

intj. sapristi (étonnement, ennui, embarras).

pàton→̌ pàron.fàron; pàgon; npàgon; pàro; fàro.

vt. 1 • abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). npàgi.

2 • arracher, prendre brusquement. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, ntàraki, pùruti, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan.

pàtɔrɔn→̌→ 28

n. patron. báaratigi, tàamasiyɛn.

pawe→̌→ 5

n. pavé. waleya dɔ bɛ sen na sisan Sikaso dugu kɔnɔ , a dabɔra siraɲumanw sɔrɔli kama, nka a degun bɛ ka bonya. u b'a la ka « pawew » da siraw kan. nin tɛ siradilan ye dɛ. (Kibaru 556, 2018) ETRG.FRA.

páwu→̌→ 1

adv. sèchement (d'un geste fort et sec).

pàyasi→̌→ 1

n. paillasse.

páyi→̌→ 7 Source : paillette.

n. gaze.

páyi→̌→ 20

intj. parfaitement!

páyipayi

adj. parfait, précis.

pé→̌→ 70

dtm. seulement (avec des numéraux et avec dɔ́rɔn; emploi rare en dehors de kelen pe 'un seul' et dɔ́rɔn).dàmantan, dàma, dɔ́rɔn, jáati.


Í tɔ̀` yé dá-kuru-ɲɛ kélen yé, dá-kuru-ɲɛ kélen pé !
Il te reste un mot, un seul mot !’ [Ŋɛɲɛkɔrɔ ka tonnkan].
26.3. Les déterminants restricteurs

Kó bɛ́ɛ yé kànu-ko` ni làkali-baga-ko dànmâ dɔ́rɔn pé yé !
Toute affaire n’est qu’une affaire d’amour et de celui qui raconte !’ [Jɛkabaara 276].
26.3. Les déterminants restricteurs

pɛ́cɛkɛ→̌→ 8

n. fric, argent. arizan, wári, ɲàga.

pede→̌

n. pédé, pédéraste. A y'a jira k'ale ye nin waleya in kɛ walasa a na se k'a ka furakɛli musaka sara ani k'a sɛmɛntiya mɔgɔw ye, ko pedew n'ale yɛrɛ ɲɔgɔnnaw bɛ Zapanjamana na. (Kibaru 486, 2012) ETRG.FRA.

pɛ́ɛrɛn→̌ fɛ́rɛn.fɛ́ɛrɛn; fyɛ́rɛn; fyɛ́tɛrɛn; fɛ́rɛlɛn; pɛ́ɛrɛn.

n. 1 • morceau, éclat.

2 • planche. jíripanparan, mànge, pilansi.

3 • tranche. tìgɛrɔ.

4 • cotylédon. bólo bɛ́ wòro kɛ́ fɛ́ɛrɛn yé la main partage la noix de kola en (deux) cotylédons

pɛ̀gɛ→̌

n. piège, ruse. fóolo, jà, ján, nkálangɛ, nkɔ̀lɛ, dàbali, kègunya. à yé pɛ̀gɛ dá ń ná il m'a posé un piège

pɛ́gɛ̀lɛ→̌ pɛ́kɛ̀lɛ.pɛ́kɛlɛ; pɛ́gɛ̀lɛ; pɛ́gɛlɛn; nbɛ́gɛlɛnbɛgɛlɛ. Fr. épingle

n. femme maigre.

pɛ́gɛlɛn→̌ pɛ́kɛ̀lɛ.pɛ́kɛlɛ; pɛ́gɛ̀lɛ; pɛ́gɛlɛn; nbɛ́gɛlɛnbɛgɛlɛ. Fr. épingle

n. femme maigre.

pɛ́gɛpɛgɛ→̌

v. battre les ailes (d'un oiseau moyen).págapaga, pígipigi.

1.1 • vr.

1.2 • vi.

2 • vt. battre (les ailes).

pejatiri→̌→ 1

n. pédiatre. Denfurakɛyɔrɔ la n'o ye pejatiri ye, denyɛrɛninw bɛ bila fɛn min kɔnɔ ka waati kɛ sanni u ka kologɛlɛya dɔɔnin, o saba dɔrɔn de bɛ yen;(Kibaru 572, 2019) ETRG.FRA.

pɛ́kɛ̀lɛ→̌→ 1 pɛ́kɛlɛ; pɛ́gɛ̀lɛ; pɛ́gɛlɛn; nbɛ́gɛlɛnbɛgɛlɛ. Fr. épingle

n. femme maigre.

Pɛkɛna→̌

n.prop. TOP (village).

pɛkitini→̌→ 1

n. pectine. A ka fisa, aw kana kɔnɔboli fura ta i n’a fɔ kawolini pɛkitini bɛ min na (kowopɛkitatima, sɛbɛn ɲɛ 380 lajɛ) walima difenɔkisilati (lomotili) ɲɛci tɛ olu la, wa fana u tɛ se ka farilajidɛsɛ furakɛ ani ka bana ban, o de la u sanni ye wari latiɲɛ ye. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛ́lɛ→̌→ 1 pɛ́lɛden.

n. solive.

pèleden( enfant )

n. perches du plafond.

pɛ́lɛden→̌→ 1 Voir entrée principale : pɛ́lɛ.

n. solive.

Pelegana→̌ Pelengana.Pɛ̀linŋana.

n.prop. TOP, Pelengana (quartier à Ségou).

péleketen→̌→ 1 pélenkete.pélenketenwu; péndegelen.

adv. complètement, totalement (perdre, tromper, refuser).mɛ́lɛku.

Pelengana→̌ Pelegana; Pɛ̀linŋana.

n.prop. TOP, Pelengana (quartier à Ségou).

Pelengana-Wɛrɛ→̌

n.prop. TOP (nom de lieu).

pélenkete→̌ pélenketenwu; péndegelen; péleketen.

adv. complètement, totalement (perdre, tromper, refuser).bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pépewu, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɛ́ku, yéwu, mɛ́lɛku.

pélenketenwu→̌ pélenkete.péndegelen; péleketen.

adv. complètement, totalement (perdre, tromper, refuser).mɛ́lɛku.

pèlenpalan→̌→ 1

v. ballotter. lìnbilanba.

pélenpelen→̌ npélenpèlen.npélen.

n. devant de la patte (jambe, mollet non compris).

pélenpelenkolo( devant.de.la.patte os ) Voir entrée principale : npélenpelenkolo.

n. tibia (pour le bétail, peut désigner aussi l'os long de la patte avant).

pélenpelenkolo( os )

n. tibia (pour le bétail, peut désigner aussi l'os long de la patte avant).gɛ̀nɛnkala, gɛ̀nɛnkolo, gɛ̀nɛn, npélenpelenkolo, sánankolo.

pélepele→̌→ 2

adv. tout à fait, à 100 %.

Pɛ̀linŋana→̌ Pelengana.Pelegana.

n.prop. TOP, Pelengana (quartier à Ségou).

pelu→̌→ 7

n. pelle. Nɔgɔ pelu ɲɛ 1 kɛra yan, ... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pélu→̌vt.

vt. couper (grossièrement).cáron, cérun, gèlu, kàn, méseku, tìgɛ, tù, tɛ́rɛmɛ. sògo kóloma bɛ́ pélu la viande avec des os se coupe (ainsi)


Ù ye bàlansansun` pélu/lápelu k'à kɛ́ sɛ̀mɛkala yé.
Ils ont coupé les branches de l'acacia blanc et en ont fait un manche de hâche.
La dérivation causative : lá- (19.1.1)

penaliti→̌→ 12

n. penalty (terme sportif).

pénbèlen→̌ pénpèlen.pénpelen; pénpèle; pénbèlen.

n. 1 • maillet, gourdin, billot de bois.

2 • sexe masculin. dóro, sògonin, wúlu, yɛ́rɛ.

pɛnbiritini→̌→n.prop : 1

n.prop. Penbritine. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Pènda→̌

n.prop. NOM.F (nom féminin).

péndegelen→̌ pélenkete.pélenketenwu; péleketen.

adv. complètement, totalement (perdre, tromper, refuser).mɛ́lɛku.

pɛ̀ɲɛ→̌→ 1 Voir entrée principale : pɛ̀ɲi.

n. pɛ̀ɲi. peigne. Aw bɛ a sananko ka tila ka a pɛɲɛ ni kunpɛɲɛnan ɲinmisɛnni dɔ ye ka ɲimiw ni u fanw bɛɛ bɔ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛ̀ɲɛ→̌→ 5 Voir entrée principale : pɛ̀ɲi.

v. peigner. pɛ̀ɲi. Aw bɛ a sananko ka tila ka a pɛɲɛ ni kunpɛɲɛnan ɲinmisɛnni dɔ ye ka ɲimiw ni u fanw bɛɛ bɔ.(Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛ́ngɛɲɛ→̌ fɛ́ngɛɲɛ.fɛ́ngɛngɛ.

n. grosses fesses, derrière (de femmes).

pɛngili→̌→ 1

n. épingle. pɛ́ngili. Nɔ jɛmanw minnu bɛ kuna kofɔ, olu ɲɛ tɛ jɛ kosɛbɛ, ani fana, a bɛ se ka kɛ u tɛ mɔgɔ dimi hali ni aw ye pɛngili turu u la. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛ́ngili→̌→ 1 Source : Fr. épingle.

n. épingle. pɛngili.

pɛ̀ɲi→̌→ 1→n : 2

v. peigne.

pɛ̀ɲi→̌

v. peigner. sábu, sánti.

pɛ̀ɲi→̌→ 1

n. pɛ̀ɲɛ. peigne. sábulan, sántilan. Aw bɛ a sananko ka tila ka a pɛɲɛ ni kunpɛɲɛnan ɲinmisɛnni dɔ ye ka ɲimiw ni u fanw bɛɛ bɔ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

penisilini→̌→ 182

n. pénicilline ETRG.FRA.

pénpe→̌vt.

vt. 1 • enfoncer (un clou, un piquet ...)bánban, córon, fɔ̀gɔbɛ, sáran, tíntin, túru.

2 • clouer (une planche ...)géngen. tábali pénpe clouer une table

pénpèle→̌→ 1 pénpèlen.pénpelen; pénpèle; pénbèlen.

n. 1 • maillet, gourdin, billot de bois.

2 • sexe masculin. dóro, sògonin, wúlu, yɛ́rɛ.

pénpèlen→̌→ 1 pénpelen; pénpèle; pénbèlen.

n. 1 • maillet, gourdin, billot de bois. gòsilan, kúrunden, kúrunnin.

2 • sexe masculin. dóro, sògonin, wúlu, yɛ́rɛ.

pɛ̀npɛrɛ→̌→ 2vt. pɛ̀npɛrɛn.pɛ̀npɛrɛ; pànparan.

vt. 1 • aplatir, écraser (une chose molle).

2 • équarrir, aplanir.

3 • frapper fortement avec qqch (en produisand du bruit; qqch -- kùn). à yé bere` pɛ̀npɛrɛn ń dén` kùn il a frappé fortement mon enfant avec un bâton

pɛ̀npɛrɛn→̌→ 2vt. pɛ̀npɛrɛ; pànparan.

vt. 1 • aplatir, écraser (une chose molle).pɛ̀tɛrɛ, pɛ̀tɛ, tɛ̀ntɛ̀rɛn.

2 • équarrir, aplanir.

3 • frapper fortement avec qqch (en produisand du bruit; qqch -- kùn). à yé bere` pɛ̀npɛrɛn ń dén` kùn il a frappé fortement mon enfant avec un bâton

pɛ́npɛtɛ→̌

adv. aplati complètement.

pɛnsi→̌→ 6

n. pince, pincette. kɛ̀ɛnkɛ, tàlan. Aw bɛ jɛgɛ in ɲinw bɔ ni pɛnsi ye. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛntakulorifenɔli→̌→ 1

n. pentachlorophénol, herbicide, insecticide, PCP. azandoranzi, bínfagalan, alidirini, andirini, diyɛlidirini, epitakulori, kulorodani, paratiyɔn. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

péntèlú→̌→ 2

n. jupe sp (petit pagne de dessous, sorte de jupe).

pɛntiri→̌→ 2

n. peinture.

pɛntiri→̌

v. peindre. láɲɛ̀gɛn, màɲɛ̀gɛn, ɲɛ̀gɛn. Nɛgɛkondilan, sojɔ, karoda, tubabuɲɛgɛndilan, kuran donni sow la, motɛridilan, kalali ani sow pɛntirili kalanw bɛ kɛ yen.(Kibaru n°527, 12/2015) ETRG.FRA.

pépewu→̌→ 4

adv. complètement, tout à fait (refus, échec; une forme intensive de péwu).bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pélenkete, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɛ́ku, yéwu.

pepiɲɛri→̌

n. pépinière. pepiniyɛri. Kɔlɔ falenni ka suma, a bɛ se ka taa fo kalo 3 walima kalo 4 na syɛnw bɛ se ka to pepiɲɛri la fo ka se san fila hakɛ ma. (Saheli n°6, 1994) ETRG.FRA.

pepiniyɛri→̌

n. pépinière. pepiɲɛri. K'olu delilen don min na, u bɛ pepiniyɛriw da joona walasa u ka se ka maloturu daminɛ zuluyekalo kɔnɔ, ka tila utikalo kɔnɔ. (Kibaru 516, 2015) ETRG.FRA.

pére→̌ npére; npíri.

adj. premier. fɔ́lɔ, gále, peremiye, peremiyɛ.

pére→̌ npére; npíri.

n. premier. fɔ́lɔ, gále.

pɛrɛ→̌

n. père religieux. Farafin pɛrɛw nana nanzaraw nɔ na. (Saheli n°10, 1995) ETRG.FRA.

pɛ́rɛ→̌→ 1vt.

vt. terrasser (lutteurs ...)fáraa, tɔ̀nsibɔ̀.

pɛ́rɛ→̌→ 2

adv. parfaitement. fɛ́rɛɛ, kósɛbɛ, kɛ́rɛbɛtɛ, léwu.

peredinizolɔni→̌→ 7

n. prednisolone, predisone. peredinizɔni. Ni sisan juguyara yɔrɔ la, fiɲɛ caman tɛ sɔrɔyɔrɔ min na; ani ni salibitamɔli ma se ka a nɔgɔya, aw bɛ peredinizolɔni (prednisolone) ta o nɔgɔni fɛ, ... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

peredinizɔni→̌→ 5

n. prednisone, prednisolone. peredinizolɔni. Sisan : ... Peredinizolɔni walima Peredinizɔni, Prednisolone ou Prednisone:... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pérefe→̌→ 15

n. préfet.

pɛ̀rɛkali→̌ pèrikali.

n. percale. pèrikali.

pɛ̀rɛkali→̌ pèrikali.pɛ̀rikali.

n. percale. N b'a fɛ an ka taa n ka n ɲɛ da fure kan, walasa pɛrɛkali santa kana dɛsɛ a la kasanke ye. (Lakalita : Nkalontigɛla kɔrɔbɔra) a dònbagaw ko anw ye ko perikali pisi kelen bè bèn minibubu 5 n'a musòrò ma. (Kibaru 52, 1976) ETRG.FRA.

pérekete→̌

adv. soudainement (exprime la soudaineté (d'une apparition ...))fwánwu. kàbi ù máa bɔ́ kɛ́nɛ kàn pérekete, à bɛ́ à bíri ní tìntɔn yé

pèrekete→̌ npɛ̀rɛkɛtɛ.bèrekete; pèrekete; npèrekete.

n. envers. bèrekete yɛ̀lɛma se révulser, se retourner, s'exorbiter

pérekunbanin( gros *diminutif )

n. tambour sp. píntin, tántan.

peremiye→̌→ 1

adj. premier. fɔ́lɔ, gále, peremiyɛ, pére. koloni san fila filɛ a bɛ peremiye piri ta epariɲi la Mali bɛɛ. (Traoré, Hinɛ nana, III.13) ETRG.FRA.

peremiyɛ→̌

adj. première, premier. fɔ́lɔ, gále, peremiye, pére. Iribɛn Jara ani Mɔnzɔn Cenu, olu ye sɔrɔdasiw ye, minnu bɛ sɔrɔdasiya dakun fɔlɔ la, n'o ye (peremiyɛ kilasi) ye. (Kibaru 525, 2015) ETRG.FRA.

peremiyeminisiri→̌

n. premier ministre. mínisiriɲɛmɔgɔ. a ka Asanbile (fasoraridilanso) ɲɛmɔgɔya de bɛ na a sababuya ka gufereneman dilan min ɲɛmɔgɔ (peremiyeminisiri) bɛ sugandi ADEMA politikitondenw la (Kalamɛnɛ n°1 1992) ETRG.FRA.

peremu→̌

n. permis, permis de conduire. pɛrimi. Taama yamaruyasɛbɛn hakɛ min bɛ yen n'o ye peremu ye, o bɛ kɛmɛ bɔ. (Kibaru 525, 2015) ETRG.FRA.

pɛ́rɛn→̌→ 103→n : 1→v-v : 8 fɛ́rɛn.

1 • vt. fendre, casser avec bruit, crevasser. cì, fára.

2 • vi. éclater (foudre).

3 • vi. crier (sur -- kùnna, fɛ̀).kàsi, kába, kúlo, sánkalima.

pɛ́rɛnbaranin( fendre calebasse *diminutif )

n. engin explosif, mine. mini, ɲɛ́naye.

pɛ́rɛnda( fendre bouche )

n. fente.

pɛ́rɛnpɛrɛnkɔnɔ→̌ firinfirinkɛɲɛ.

n. poisson Nothobranchius thierryi, poisson, Nothobranchius thierryi (jusqu'à 4,2 cm).

pérepère→̌→ 2 pérepere; pɛ́rɛpɛrɛ.

n. pigeon à épaulettes violettes, Treron.waalia (pigeon au ventre jaune citron, se tient dans les figuiers où il se nourrit).

pɛ́rɛpɛrɛ→̌ fɛ́rɛfɛrɛ.pɛ́rɛpɛrɛ; pɛ́tɛpɛtɛ.

1 • vt. agiter, secouer avec force (de droite et de gauche). wùlu bɛ́ tòro fɛ́rɛfɛrɛ le chien secoue avec force le rat voleur

2 • vi. gigoter, s'agiter. kírikiri, sɛ́rɛkɛ, cɔ́rɔkɔ, fàlifali, súguti.

pɛ́rɛpɛrɛ→̌ pérepère.pérepere; pɛ́rɛpɛrɛ.

n. pigeon à épaulettes violettes, Treron.waalia (pigeon au ventre jaune citron, se tient dans les figuiers où il se nourrit).

péreperelatìgɛ( faire.passer [ *causatif couper ] ) vt.

vt. dire clairement, bien préciser.

pèresidan→̌→ 267

n. président. jàmanakuntigi, jàmanatigi.

peresidanti→̌

n. présidente. o nyògònye sen fè, an balimamuso mariayamu tarawele, n'o ye mali musow ka peresidanti ye, o ye kuma ta, k'a fò ko :... (Kibaru n°41, 1975) ETRG.FRA.

pɛrɛtiri→̌→ 1

n. prêtre. tùbabumori. San 1971, (Zan Zɛribo) kɛra Segu Pɛrɛtiri ye. (Kibaru 546, 2017) ETRG.FRA.

pɛ́rɛtupɛrɛtu→̌ Voir entrée principale : páratuparatu.

adv. pas rapides.

pérewu→̌→ 1

adv. complètement dressé.

pèrezidan→̌ Voir entrée principale : pèresidan.

n. président. pèresidan. kolonɛli Musa Tarawele, n'o ye komite militɛri peresidan ani mali kuntigi ye, o yɛrɛ n'a muso tun bɛ yen. (Kibaru nimirɔ 1) ETRG.FRA.

pɛ́ri→̌

n. lieu de sacrifice (des initiés au "do", au "gwàn"...la viande sacrifiée est mangée par tous, même les non-initiés).

pèrikali→̌→ 3 pɛ̀rɛkali.pèrikali.

n. percale.

pèrikali→̌→ 3 pɛ̀rikali; pɛ̀rɛkali.

n. percale. pɛ̀rɛkali. N b'a fɛ an ka taa n ka n ɲɛ da fure kan, walasa pɛrɛkali santa kana dɛsɛ a la kasanke ye. (Lakalita : Nkalontigɛla kɔrɔbɔra) a dònbagaw ko anw ye ko perikali pisi kelen bè bèn minibubu 5 n'a musòrò ma. (Kibaru 52, 1976) ETRG.FRA.

pɛ̀rikali→̌→ 1 pèrikali.pɛ̀rɛkali.

n. percale. N b'a fɛ an ka taa n ka n ɲɛ da fure kan, walasa pɛrɛkali santa kana dɛsɛ a la kasanke ye. (Lakalita : Nkalontigɛla kɔrɔbɔra) a dònbagaw ko anw ye ko perikali pisi kelen bè bèn minibubu 5 n'a musòrò ma. (Kibaru 52, 1976) ETRG.FRA.

Perikilɛsi→̌

n.prop. NOM.ETRG, Périclès (-495 > -429).

perimanganati→̌→ 1

n. permanganate. pɛrimanganati. Potasiyɔmu perimanganati, Permanganate de potassium ... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛrimanganati→̌→ 4

n. permanganate. perimanganati. i bè pèrimanganati kisè kelen kè litiri 10 ji la, k'a saniya. o ji nyè ka kan ka to kòlòbaji nyè ye, fo lèrè tilancè. (Ji ni kɛnɛya) ETRG.FRA.

pɛrimetirini→̌→ 13

n. perméthrine. Aw bɛ aw ko ka jɛ ni safinɛ ye. Aw bɛ tulu mu pɛrimetirini (perméthrine) bɛ tulu min na (Elimite...). (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛrimi→̌

n. permis. peremu. Mɔgɔ si yamaruyalen tɛ ka mobili boli kasɔrɔ «pɛrimi» t'i bolo. (Kibaru 478, 2011) Syn : yàmaruyasɛbɛn. ETRG.FRA.

Peru→̌

n.prop. TOP, Pérou (pays).

pese→̌→ 27

v. peser. dákɔrɔtà, súma.


Kibaru n°55 (1976)
balikukalan ye nɔba bɔ.

Kɔ́ɔri` sìritɔ`, à pésetɔ`, àní móbili` láfatɔ`, kɔ̀lɔsili bɛ kɛ́...
'Lorsque l'on emballe le coton, qu'on le pèse et qu'on remplit le camion, une surveillance est effectuée...'
Le converbe en -tɔ / fonction de prédicat second - valeur temporelle ou prospective dans une subordonnée (18.3)

petari→̌→ 1

n. pétard. A y'a sɔrɔ siniwaw bɛ petarininko kalama, waribiye tun b'u bolo, u tun bɛ pɔsiteko kalama, ka batakiw ci ɲɔgɔn ma jamana ni jamana, dugu ni dugu, kin ni kin. (Kibaru 545, 2017) kodiwarikaw ye butɛlimananinw fili ntolatankɛnɛ kan ani ka « petari » tasumamaw ci u ni Togo ka kunbɛn senfɛ. (Kibaru 361, 2002) ETRG.FRA.

pɛ̀tɛ→̌vt. fɛ̀rɛ; fɛ̀tɛ.

vt. aplatir. pɛ̀npɛrɛn, pɛ̀tɛrɛ, tɛ̀ntɛ̀rɛn.

pɛ́tɛkɛlɛ→̌

adv. plat sec.

pɛ́tɛpɛtɛ→̌ fɛ́rɛfɛrɛ.pɛ́rɛpɛrɛ; pɛ́tɛpɛtɛ.

1 • vt. agiter, secouer avec force (de droite et de gauche). wùlu bɛ́ tòro fɛ́rɛfɛrɛ le chien secoue avec force le rat voleur

2 • vi. gigoter, s'agiter. kírikiri, sɛ́rɛkɛ, cɔ́rɔkɔ, fàlifali, súguti.

pɛ̀tɛrɛ→̌

v. aplatir (ne s'emploie qu'en forme du participe résultatif, pɛ̀tɛrɛlen).pɛ̀npɛrɛn, pɛ̀tɛ, tɛ̀ntɛ̀rɛn.

pɛ̀tɛrɛ→̌

n. épaisseur. gírinya, gírin, kólogirinya, fìri.

petipuwa→̌

n. petit-pois. An fɛ yan, farikolo nafalan K bɛ sɔrɔ fɛn kɛnɛw la ka caya: suw, salatiw, tubabusɔw, petipuwa, adw. (Kibaru 512, 2014) ETRG.FRA.

pètɔrɔli→̌→ 9 Source : Fr. pétrole.

n. pétrole (de lampe).táji.

pètɔrɔlidoro( pétrole pâte.épaisse )

n. pétrole brut.

pétu→̌→ 1

intj. pas question.

pɛ́tu→̌

adv. bien ajusté. mɛ́gɛsu.

pɛ́tu→̌ pɛ́tupɛtu.

n. sandale (sans lanière arrière).sàbara.

pɛ́tupɛtu→̌ Voir entrée principale : pɛ́tu.

n. sandale (sans lanière arrière).

Peugeot→̌

n. Peugeot. o waati, Nsumayira Mamutu, o n'a ka mɔbili « bachee » duurunin, « Peugeot bachee », o falen jama la, olu nana jɔ. (Dumestre, Manigances, 2003 02) ETRG.FRA.


timbre du Mali, 1969

péwu→̌→ 187

adv. complètement, tout à fait (refus, échec ...)bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pélenkete, pépewu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɛ́ku, yéwu.


À kɔ́ɲɔ` dɔ́gɔdalen`, dénnin` kó péwu, kó wàláyì, kó kɔ́ɲɔ` tɛ kɛ́ !
Quand on a fixé la date de la noce, la fille a dit : pas question ! Au nom de Dieu, les noces n’auront pas lieu !’ [Baabu ni baabu, ch. 31].
36. Le quotatif kó

Wári` bánna à bólo péwu !
Son argent est fini complètement !’
38.3. Particules monovalentes

Sú` fɛ̀, mìsi` bɛ́ɛ sòɲɛna kà bán péwu !
La nuit, toutes les vaches ont été volées.
38.3. Particules monovalentes

À bólo` ka jà à lá àní à kíninfɛɲɛkisɛ` ka dìbi péwu !
Que son bras soit paralysé, et que son œil droit s’éteigne complètement !’ [Layidu Kɔrɔ].
38.3. Particules monovalentes

pɛyɛmi→̌

n. PMI(Protection maternelle et infantile). o kama, u bè to ka niwakinikisè ni niwakiniji di santiri sosiyali ni pèyèmiw kònò.(Kibaru n°13, 1973) ETRG.FRA.

Peyiba→̌

n.prop. TOP, Pays-Bas (pays).

Peyidegali→̌

n.prop. TOP, Pays de Galles (région de la Grande-Bretagne).

peyizan→̌

n. paysan, Mali peyizan, marque de semence. sɛ̀nɛkɛla, wúlakɔnɔmɔgɔ. Cakɛda dɔ bɛ yen olu ka baara ye sumansi nafamaw feereli ye: Sigɔɲi, Faso kaba, Nakɔsi ani Mali peyizan. (Kibaru 485, 2012) ETRG.FRA.

pí→̌→ 1 npíya.npíyɛ.

adv. beaucoup. à cámanba bɛ́ npíya ! il y en a une quantité innombrable !

pí→̌

adv. chute complète (d'un récipient ...)

pí→̌ pín.

v. s'efforcer vainement (seulement dans les expressions avec pá).pá.

1 • vt. faire tout son possible contre qqn (en vain).

2 • vr. s'efforcer (en vain).bánban, cɛ́sìri, gɛ̀lɛya, jíjà, jílajà, kára, kɛ́rɛtɛkɛrɛtɛ, tán. à y'í pí kà pá il a tout tenté, mais en vainà yé dénnin pí kà pá elle fit tout contre la jeune fille, sans réussir

pí→̌

n. effort vain, effort (sans succes; dans des expression avec pá).pá. à yé pí kɛ́, kà pá kɛ́ il a tout tenté, mais en vain

pibilisite→̌→ 1

n. publicité. Sariya in yɔrɔ dɔw batora, bawo gansili tɛ ka kɛ sigarati kan bi Mali kɔnɔ, n'o ye «Pibilisite» ye. (Kibaru 555, 2018) ETRG.FRA.

pígipigi→̌

v. battre les ailes (d'un petit oiseau).págapaga, pɛ́gɛpɛgɛ.


Kàmi` y’ à kàman` pígipigi.
‘La pintade battit ses ailes.
Classes sémantiques des verbes réfléchis (16.3) - VR possessifs

Kàmi` y’ í pígipigi.
‘La pintade battit des ailes.

1.1 • vr.

1.2 • vi.

2 • vt. battre (les ailes).

pike→̌→ 2

n. piquet. bɔ̀lɔ. Poroze ye nakɔ minnu fana dilan komini kɔnɔ, sanji y'a caman pikew bɔgɔti, ka taa ni dɔw giriyasiw ye, ka kɔlɔnw firi ani ka nakɔlafɛnw tiɲɛ. (Kibaru 525, 2015) ETRG.FRA.

pìkini→̌

n. 25 centimes (ancienne pièce de vingt-cinq centimes (vx)).

píkiri→̌→ 483

n. piqûre. cínda.

píkiri→̌→ 4vt.

vt. faire piqûre.

píkiribara( piqûre calebasse )

n. seringue. bìɲɛ.

pikɔpu→̌→ 1

n. pick-up. Maramafɛn jugu 30 ɲɔgɔnna minɛna, ka marifakisɛ 5.000 wɔgɔbɛ, ka kɛlɛkɛmɔbiliw minɛ, minnu bɛ wele Pikɔpu (pick-up), ka fara kumalaseminɛn suguya caman kan. (Kibaru 497, 2013) ETRG.FRA.

pilafɔn→̌→ 1

n. plafond. pilafɔn min bɛ tɔlisow kɔnɔ, (Kibaru 534, 2016) ETRG.FRA.

pilakazi→̌→ 1

n. placage. dɛbɛn fiɲɛman min bɛ nɔrɔ tabaliw ni alimɔriw la n'a bɛ wele tubabukan na pilakazi, (Kibaru 524, 2016) ETRG.FRA.

pilaki→̌→ 3

n. plaque ETRG.FRA.

pilanɛti→̌

n. planète. dòlo. An bɛɛ bɛ na pankuru teliman bayirikaw dilan ka kabakolo pilanɛti Marisi la.(Dukure, 2022) ETRG.FRA.

pilansi→̌→ 1 Source : Fr. planche.

n. plate-bande, planche (surface cultivée, longue et relativement étroite, dans un jardin ou un champ).fɛ́rɛn, jíripanparan, mànge.

pilantɔn→̌

n. planton, préposé. Sɛgɛsɛgɛliw nana jɔ fo kalanko minisiriso pilantɔn dɔ la, n'o ka baara ye ka faamasɛbɛnw lase u laseyɔrɔw la. (...) Pilantɔn in tɔgɔ ye Zana. (Kibaru 509, 2014) ETRG.FRA.

pílasi→̌→ 3

n. place. fìyɛ, jɔ̀da, jɔ̀yɔrɔ, kɛ́nɛ, nɔ̀. òlu dè nàna kɛ́ án bólo yé bì sá zándramu - kàramɔgɔ fáaramasi dúnan - àni pòlisiw pílasi. (La Geste de Ségou - L'Avènement de Da, 178) ETRG.FRA.

Pilatifɔrimu→̌

n. Pilatifɔrɔmu. Plateforme. An bɛ don min na i ko bi, pilatifɔrimu politikiɲɛmɔgɔw n'a kɛlɛdenw sigilen bɛ Kidali cɛmancɛ la,... (Kibaru n°529, 2016) ETRG.FRA.

Pilatifɔrɔmu→̌

n. Platforme, Plateforme des mouvements du 14 juin 2014 d'Alger, Plateforme des mouvements d'autodéfense (une alliance de groupes armés maliens pro-gouvernementaux formée pendant la guerre du Mali le 14 juin 2014 à Alger).

Pilatifɔrɔmu→̌ Voir entrée principale : Pilatifɔrimu.

n. Pilatifɔrimu. Plateforme. An bɛ don min na i ko bi, pilatifɔrimu politikiɲɛmɔgɔw n'a kɛlɛdenw sigilen bɛ Kidali cɛmancɛ la,... (Kibaru n°529, 2016) ETRG.FRA.

pilatiri→̌→ 2

n. plâtre. zipisi ye fara kɔgɔma ye, n'a kalayara kosɛbɛ, a bɛ yɛlɛmana ka kɛ pilatirimugu ye (Kibaru 536, 2016) ETRG.FRA.

Pilatɔn→̌

n.prop. NOM.ETRG, Platon.

pilɛduwaye→̌

n. plaidoyer. dámakasi, dámakasili. Ni pilɛduwaye bɛ kɛ, tɛmɛsira naani bɛ yen, a kɛbaaw bɛ minnu waleya:... (Kibaru 509, 2014) ETRG.FRA.

pilɛnti→̌

n. plainte. kìnikini. Anw y'a sɔrɔ pilɛnti dɔw ladonnen bɛ kiiriso la.(Kibaru 513, 2014) ETRG.FRA.

píli→̌→ 6

n. pile électrique.


Kibaru n°112 (1981)

pílili→̌→ 2

n. 1 • pilule.

2 • pilule contraceptive.

pilokaripini→̌→ 2

n. pilocarpine. Ni ɲɛnatansiyɔn basigilen dɔnna joona, a bɛ se ka furakɛ ni pilokaripini (pilocarpine) jilama ye walasa ka fiyen bali. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pín→̌ pí.pín.

v. s'efforcer vainement (seulement dans les expressions avec pá).

1 • vt. faire tout son possible contre qqn (en vain).

2 • vr. s'efforcer (en vain).bánban, cɛ́sìri, gɛ̀lɛya, jíjà, jílajà, kára, kɛ́rɛtɛkɛrɛtɛ, tán. à y'í pí kà pá il a tout tenté, mais en vainà yé dénnin pí kà pá elle fit tout contre la jeune fille, sans réussir

pín→̌vt.

vt. appuyer. jùkɔrɔmatíntin, sínsin. dígi nìn bùtɔn pín appuie sur ce boutonnà ń sèn pín-pín, ń kà yɛ̀lɛn mángoro lá ! viens me tenir les pieds que je monte au manguier !

vr. s'appuyer (sur ... (kàn)).bánban, bólomàda. í pín nìn bùtɔn kàn appuie sur ce bouton

píɲa→̌→ 1

adv. délicieux. fúgubefugube, mɛ́lɛmɛlɛ, ntáma.

pinari→̌→ 1

n. epinari. épinard. Farikolo magofɛn "Acide folique", n'a jɔda ka bon joli dilanfɛn kelen baarali la. A la bɛ sɔrɔ pinari ani jiri bulu wɛrɛw. (BEDE, 2016) "Fer" jɔda ka bon joli dilanni na farikolo la. U ka ca sirabulu ni epinaribulu la. (BEDE, 2016) ETRG.FRA.

pínɛ→̌→ 4

n. pneu. móbilisen.

píntin→̌

n. tambour sp (variété de tambour au jeu particulier).pérekunbanin, tántan.

Pinudi→̌

n.prop. ABR, PNUD, Programme des Nations unies pour le développement.

pípawo→̌

n. boubou long (à manches, jusqu'au cuisses, ouvert sur les côtés).

piperazini→̌→ 13

n. pipérazine. Piperazini (pipérazine) bɛ ntumufagafura caman na. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

piperonili→̌→ 3

n. pipéronyle. Piretirini ni piperonili, Pyréthrines avec pipéronyle (izinitigiw tɔgɔ: Iridi, Rid): (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pípi→̌vt.

vt. agiter (ailes ...)fìinifaana, fírifiri, fɛ́rɛfɛrɛ, píripiri, séri, sɛ́rɛkɛ-sɛrɛkɛ, yígiyigi, yúguba.

pípii→̌

onomat. tut!tut! (bruit du klaxon).

pípii→̌

n. klaxon. búru.

pipiɲɛri→̌

n. pépignière. samiyɛ kura labɛnw daminɛna. Mɔgɔ caman bɛ ka pipiɲɛriw labɛn (Kibaru 484, 2012) ETRG.FRA.

pirantɛli→̌→ 4

n. pyrantel. Alibɛndazɔli (albendazole) ni pirantɛli (pyrantel) fana bɛ ntumuni suguya caman kɛlɛ, nka u da ka gɛlɛn. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirasinamidi→̌→ 1 Voir entrée principale : pirazinamidi.

n. pyrazinamide. pirazinamidi. Ni aw bɛ pirazinamidi, pyrazinamide ta, INH bɛ min na, aw bɛ a ni rifanpisini ta ɲɔgɔn fɛ, a ka ca la o bɛ bana ban. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirazinamidi→̌→ 11

n. pyrazinamide. pirasinamidi. Ni aw bɛ pirazinamidi, pyrazinamide ta, INH bɛ min na, aw bɛ a ni rifanpisini ta ɲɔgɔn fɛ, a ka ca la o bɛ bana ban. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirɛmetirni→̌→ 1

n. perméthrines. Ni safinɛji gansanw ma se ka mako ɲɛ, pirɛtirini (pyréthrines) (izinitigiw tɔgɔ RID) walima pirɛmetirni (perméthrines, izinitigiw tɔgɔ Nix) bɛ min na, o bɛ se ka mako ɲɛ,... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

piretirini→̌→ 10

n. pyréthrine. Piretirini (les pyréthrines) ye fɛnɲɛnamafagalan suguya dɔ ye, ale tɛ tɔɔrɔ kuntaalajan lase mɔgɔw ni baganw, ani dugukolo ma. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirɛtirini→̌→ 2

n. pyréthrines. Ni safinɛji gansanw ma se ka mako ɲɛ, pirɛtirini (pyréthrines) (izinitigiw tɔgɔ RID) walima pirɛmetirni (perméthrines, izinitigiw tɔgɔ Nix) bɛ min na, o bɛ se ka mako ɲɛ, (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

píri→̌

adv. complètement (remplir ...)bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pélenkete, pépewu, péwu, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɛ́ku, yéwu.

píri→̌→ 1

n. prix(récompense) ETRG.FRA.

pirimakini→̌→ 7

n. primaquine. Sumayabana minnu man jugu kosɛbɛ, olu bɛ se ka furakɛ ni kulorokini ye; tuma dɔw la, pirimakini (primaquine) bɛ se ka fara o kan.(Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirimetamini→̌→ 4

n. pyriméthamine. Pirimetamini ni silifadɔkisini ɲagaminen, Pyriméthamine avec sulfadoxine, ni a bɛ wele ko Fansidari, Fansidar ... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pìripaago→̌→ 1 pìripago.pìripaago.

vt. 1 • abattre (donner un coup pour faire tomber).

2 • abattre à grands coups, frapper à plusieurs reprises (avec une étoffe). (avec violence et colère).

pìripago→̌ pìripaago.

vt. 1 • abattre (donner un coup pour faire tomber).fàga, yálon.

2 • abattre à grands coups, frapper à plusieurs reprises (avec une étoffe). (avec violence et colère).

píripara→̌

onomat. pif paf.

pìripara→̌vt.

vt. user, déchirer. kólofiyɛnya, nɔ́n, nɛ́mu.

pìripara→̌→ 1 pìripɔrɔ.

adj. vain, de nulle valeur, négligeable. kìsɛntan. kúma pìripara dòn ce sont de vaines paroles

pìripara→̌→ 1

n. chose bâclée.

pìripara→̌→ 2vt.

vt. éparpiller, disperser (nuages, abeilles ...)bìribara, bìrikibaraka, fúgufugu, séri, wàarawaara, yɛ́rɛkɛ, càrin, dùruntu, jɛ́nsɛn, yéri.

pìriparapiri→̌

n. démarche titubant, démarche nonchalante. à bɛ pìriparapiri lá kà nà il vient en titubant, de façon nonchalant

pìriparapiri→̌

v. s'ébattre. tírikitɔrɔkɔ.

vt. faire du tapage. ù bɛ ɲɔ́gɔn pìriparapiri kà bìn ń kàn vous faites du tapage, vous aller tomber sur moi!

píripiri→̌→ 5→n : 1vt.

vt. agiter (ailes).fìinifaana, fírifiri, fɛ́rɛfɛrɛ, pípi, séri, sɛ́rɛkɛ-sɛrɛkɛ, yígiyigi, yúguba.

píripirilan( agiter *instrumental )

n. partie charnue d’aile.

pìripɔrɔ→̌ pìripara.pìripɔrɔ.

adj. vain, de nulle valeur, négligeable. kúma pìripara dòn ce sont de vaines paroles

píritiparata→̌vi.

vi. marcher rapidement (de façon désordonnée).

piriwatise→̌→ 1

v. privatiser. N’a ma ɲɛ ko u bɛna a piriwatise kɔni, an bɛ na mɔgɔ wɛrɛw de ta, mɔgɔ minnu bɛ se k’a baara kɛ. (Traoré, Hinɛ nana, III.07) ETRG.FRA.

pirizɛri→̌

adj. priseur. - Bolofɛnfeerelaw: A bɛ fɔ u ma tubabukan na komisɛri pirizɛri. (Kibaru 523, 2015) ETRG.FRA.

pirɔkisidi→̌→ 1

n. peroxyde. Aw bɛ kinda ko ni safinɛ ni jisuma ye min bɛ wele ko pirɔkisidi didɔrɔzɛni (peroxyde d'hydrogène)(Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pisi→̌→ 3

n. pièce(de tissu). a dònbagaw ko anw ye ko perikali pisi kelen bè bèn minibubu 5 n'a musòrò ma.(Kibaru 52, 1976) ETRG.FRA.

pisitole→̌→ 4

n. pistolet. kàbusi. O binkannikɛla kelen min sɔrɔla k'o faga, marifa suguya min bɛ wele pisitole mitarayɛri, o kelen tun b'a kun; a n'a kisɛbara. (Kibaru 528, 2016) ETRG.FRA.

Pitoleme

n.prop. NOM.ETRG, Ptolémée.

pitosini→̌→n.prop : 3

n.prop. Pitocin. Ositosini, Ocytocine, Izinitigi ka tɔgɔ dalen: Pitosini (Pitocin). (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

píya→̌→ 1 píyan; pyá.

adv. sans ambages, carrément (et sans vergogne).

píya→̌→ 2 pyá; pyáa.

v. s'enfuir. bòli, félefele, fíyefiye, ɲɛ́mabòli.

(d'une fuite éperdue).1 • vi.

(d'une fuite éperdue).2 • vr.

píyan→̌→ 1 píya.pyá.

adv. sans ambages, carrément (et sans vergogne).

píyanwu→̌

intj. défiance. wálanpara.

piyɛsi→̌

n. pièce, pièce détachée. sóden. ɲɔsimansin sigilen kɔfɛ, ni a yɔrɔ minnu tiɲɛna, an bɛ to ka o piyɛsiw san fo Bamakɔ walima Kulukɔrɔ, o tun b'an sɛgɛn kosɛbɛ. (ntuloma n°4, 1993) ETRG.FRA.

piyoniye→̌ Voir entrée principale : piyɔniye.

n. pionnier. piyɔniye. A (Musa Tarawele) ko pariti ni gofèrènama bèna jèkuluw bèe lakuraya, denmisènw bè ladamuya minnu kònò, k'u lamò konyuman, i n'a fò piyoniye jèkulu ani lakòlisow, baaraw bè se ka kalan minnu kònò. (Faso kumakan, 1983) Nin bɛɛ de kosɔn, piyɔniyew ka lajɛw n'u ka ɲɔgɔnkunbɛnw tɛ ban ni lakɔli bilala. (Kibaru 520, 2014) ETRG.FRA.

piyɔniye→̌

n. pionnier. piyoniye. A (Musa Tarawele) ko pariti ni gofèrènama bèna jèkuluw bèe lakuraya, denmisènw bè ladamuya minnu kònò, k'u lamò konyuman, i n'a fò piyoniye jèkulu ani lakòlisow, baaraw bè se ka kalan minnu kònò. (Faso kumakan, 1983) Nin bɛɛ de kosɔn, piyɔniyew ka lajɛw n'u ka ɲɔgɔnkunbɛnw tɛ ban ni lakɔli bilala. (Kibaru 520, 2014) ETRG.FRA.

piza→̌→ 4

n. pizza. Kɛrɛnkɛrɛnnenya la kumumafɛn minnu bɛ dilan iziniw na n'u bɛ kɛ gatow, kuruwasanw, biriyɔsi, piza ani komitɛrɛ jirannenw na.(Kibaru 500, 2013) ETRG.FRA.

plan→̌→ 8

n. plan. Nsonsannin, a ye nin plan tigɛ ŋala la. (Thoyer, L'Hyène et les Nouvelles Mariées) ETRG.FRA.

pó→̌→ 2 Voir entrée principale : npó.

adv. en abondance.

pó→̌→ 4

onomat. bruit de casse. káwu, ntɔ́ya.

pɔ́→̌ Voir entrée principale : npɔ́.

adv. de mauvais goût.

pócaa→̌ Voir entrée principale : bótaa.

adv. complètement mouillé.

pócaa→̌→ 1

adv. chute mouillée, chute dans l'eau.

pɔ̀cɔn→̌vt. npɔ̀cɔn.

vt. percer (percer en lançant un projectile, en tirant d'un fusil).sɔ̀gɔ.

podofilini→̌→ 10

n. podophylline. Aw bɛ tirikuloro-asetiki, trichloroacétique walima podofilini, podophylline dɔɔni mu goro bɛɛ kelen kelen na (ni aw bɛ se, aw bɛ fɔlɔ ka jolituluni walima tulu wɛrɛ mu a lamini na walasa ka wolo fan tɔw tanga bana in ma. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

polaramini→̌→n.prop : 1

n.prop. Polaramine. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Poli→̌

n.prop. NOM.ETRG, Paul (Paul Biya, président du Cameroun, 1982-).

Poli→̌

n.prop. NOM.M, Paul (pape Jean-Paul II 1920 - 2005).

polikiliniki→̌

n. polyclinique. O wulikajɔ kɔnɔna na, u sera k'a dɔn, ko furakɛlikɛyɔrɔ minnu bɛ wele « Kabinɛ », o 335, « kiliniki » 75 ani « polikiliniki » 10 bɛ Bamakɔ kɔnɔ. (Kibaru 523, 2015) ETRG.FRA.

pòlisi→̌→ 77 pólosi.

n. policier. kánabaga, sàbarabatigi. láramɛ : sórodasi, gáradi, pòlosi, zándarama) (kb 8/04 p 2)


pɔlisipɔrini→̌→n.prop : 1

n.prop. Polysporin. Aw bɛ tila ka furabilenni, violet de gentiane walima pɛrimanganati mu a la walima banakisɛfagatulu dɔ, i n’a fɔ pɔlisipɔrini (Polysporin) bɛ banakisɛfagatulu min na. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pòlisiso( policier maison )

n. poste de police.

pólitiki→̌→ 132

n. politique.

póliyo→̌ Source : Fr. polio.

n. poliomyélite, polio. fàsajabana, nìgisinɔgɔsɔ, nìsinɔsɔnin, sènfagabana, sènkolosabana, sènsabana.

pɔ̀liyɔ→̌ npɔ̀liyɔ.

n. silure, Heterobranchus isopterus (anguilliformes, adipeuse bien développée, peuvent rester vivants hors de l'eau pendant longtemps en atmosphère humide).kɔ̀nkɔnnin, kɔ̀nɔkɔnɔ, kɔ́nkɔn, mànɔgɔ.

pɔ̀liyɔbilen( silure rouge )

n. silure sp, Heterobranchus.bidorsalis (---> 1,24 m, 23 kg).pɔ̀liyɔfin.

pɔ̀liyɔfin( silure noir )

n. silure sp, Heterobranchus.longifilis (---> 80 cm, 6,400 kg).pɔ̀liyɔbilen.

Polo→̌

n.prop. NOM.ETRG, Polo (Marco Polo, explorateur italien, 1254-1324).

Pɔ́lɔn→̌ Pɔ̀lɔnɛ; Pɔlɔɲi.

n.prop. TOP, Pologne (pays).

Pɔ̀lɔnɛ→̌ Pɔ́lɔn.Pɔlɔɲi.

n.prop. TOP, Pologne (pays).

Pɔlɔɲi→̌ Pɔ́lɔn.Pɔ̀lɔnɛ.

n.prop. TOP, Pologne (pays).

pólosi→̌→ 3 pòlisi.pólosi.

n. policier. láramɛ : sórodasi, gáradi, pòlosi, zándarama) (kb 8/04 p 2)

pomadi→̌→ 11

n. pomati. pommade. kánnan, pɔmati. U ka ca fana bawo k'a daminè niwakini la fo ka t'a se sunògò furaw ma ani pomadi, nin bèe bèna dilan iziniba in na.(Faso kumakan, 1983) somapa ye latikòlòndila izini ni pomatidila izini ye bamakò.(Kibaru n°13, 1973) ETRG.FRA.

pomati→̌→ 1 Voir entrée principale : pomadi.

n. pomadi. pommade. U ka ca fana bawo k'a daminè niwakini la fo ka t'a se sunògò furaw ma ani pomadi, nin bèe bèna dilan iziniba in na.(Faso kumakan, 1983) somapa ye latikòlòndila izini ni pomatidila izini ye bamakò.(Kibaru n°13, 1973) ETRG.FRA.

pɔmati→̌→ 1

n. pommade. kánnan, pomadi. Aw kana tulu walima pɔmati kɛ a la abada fo ni a bɔra tulu kɛrɛnkɛrɛnnenw na minnu dabɔlen don kaba furakɛli kama (nka u da ka gɛlɛn). (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɔ́mitɛrɛ→̌→ 14 pɔ́mitɛri.kɔ́mitɛri; kɔ́mitɛrɛ; kómitɛri; kómutɛri; kómitɛrɛ; pɔ́mitɛrɛ; pɔ́mutɛrɛ.

n. pomme de terre.

pɔ́mitɛri→̌→ 1 kɔ́mitɛri; kɔ́mitɛrɛ; kómitɛri; kómutɛri; kómitɛrɛ; pɔ́mitɛrɛ; pɔ́mutɛrɛ.

n. pomme de terre. kɔmutɛri.

pɔmu→̌→ 3

n. pomme. Jiridenw ye pɔmu, lemuruw, mandereninw, Ɛrɛzɛnw, kilemantiniw ani puwariw ye.(Kibaru 548, 2017) ETRG.FRA.

pɔ́mutɛrɛ→̌→ 7 pɔ́mitɛri.kɔ́mitɛri; kɔ́mitɛrɛ; kómitɛri; kómutɛri; kómitɛrɛ; pɔ́mitɛrɛ; pɔ́mutɛrɛ.

n. pomme de terre.

pɔ̀n→̌→ 28 npɔ̀n. Fr. pont

n. pont. bábili, bíli, sén. fàtɔkɛ nàn'í sìgi npɔ̀n kàn

Pɔndori→̌

n.prop. TOP, Pondori (une commune dans le cercle de Djenné, région de Mopti).

ponpe→̌→ 6 Voir entrée principale : pɔ́npe.

n. pompe. pɔ́npe. an bɛ fɔlɔ ka worobinɛ bisita datugu ponpekala minɛ yɔrɔ la, ka ponpekala lamaga sinyɛ 5 walima 10 nyɔgɔn, ka sɔrɔ, ka worobinɛ dayɛlɛ. (Kibaru nimɔrɔ 17) ETRG.FRA.


Kibaru n°112 (1981)
furakɛli ponpe pilima

pónpe→̌→ 6 pɔ́npe.pónpe; pɔ́npu. Fr. pompe

n. pompe.

pɔ́npe→̌→ 13 pónpe; pɔ́npu. Fr. pompe

n. pompe. fíɲɛdilan, fíɲɛdonnan, fíɲɛkɛlan.

pɔ́npe→̌→ 1vt.

vt. asperger. fúnfun, séri.

pɔ́npekɔlɔn( pompe puits )

n. forage. forazi. Note : kb 2/05 p.2

Pɔnpidu→̌

n.prop. NOM.ETRG, Pompidou (Georges Pompidou, président français en 1969-1974).

pɔ́npiye→̌→ 5

n. pompier. tásumafagala.

pónponpògolon→̌ npónponpògolon.

n. arbuste Calotropis procera (arbuste ---> 6 m). Catégorie : ascl. (typique des sols dégradés, vieille écorce liégeuse, latex caustique). fógofogo.

pònporon→̌ pɔ̀npɔrɔn.pònporon. Fr. poivron

n. poivron.

pɔ̀npɔrɔn→̌ pònporon. Fr. poivron

n. poivron. puwanfɔrɔn.

pɔ́npu→̌ pɔ́npe.pónpe; pɔ́npu. Fr. pompe

n. pompe.

pɔnti→̌→ 1

n. pointe. bége, bìɲɛ, núnkun, nún. Walasa ka nɛgɛ sɔrɔ cogo wɛrɛ la, aw bɛ se ka pɔntiw bila lenburuji la ka lɛrɛ dama kɛ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Pɔnze→̌

n.prop. TOP, Point G hôpital (Hôpital à Bamako / point de Gräfenberg).

pɔnze→̌→n.prop : 3

n.prop. Point G hôpital. òkutòburu kalo tile 21, san 1978, sibiri don, laansara ni fitiri cè, kuluba pònze dògòtòròso, kulokan bòra yen, ka don nyarela, ko basiru kèra fure ye, ko basiru taara tinyèso. (Kibaru n°81) ETRG.FRA.

pópàpo→̌→ 2

n. 1 • parlottes, discussions inutiles. kúmamugu.

2 • flou, n'importe quoi.

pópàpo→̌

adv. en vrac, énormément.

popelini→̌

n. popeline ETRG.FRA. La popeline est une toile qui présente une côte fine et serrée ; elle est absorbante, souple et légèrement soyeuse. Pour l'obtention de la popeline, les tisseurs utilisent un fil de chaîne plus fin qu'un fil de trame. À l'origine, elle était fabriquée avec une chaine en coton et une trame en laine retorse. Elle est souvent employée pour des chemises, des corsages et des robes. Le terme est une déformation de « papeline », car le tissu a été créé dans la ville papale d'Avignon, en France.

popilɛri→̌

adj. populaire. Faramansin Popilɛri ka kuntilenna kura in baara daminɛna jamana kɔnɔ kabini marisikalo tile 13 san 1992. (Ntuloma n°7, 1994) ETRG.FRA.

pɔ̀pɔ→̌→ 1

n. arbre popo de Gambie, Anthocleista.procera. Catégorie : loga. (arbre ---> 10 / 20 m (port caractéristique, les branches ne portent des feuilles qu'au sommet)). sàmatulo.

póponin→̌ pɔ́pɔnin; pɔ̀pɔnin.

n. mobylette. móbilɛti.

pɔ́pɔnin→̌→ 1 póponin.pɔ́pɔnin; pɔ̀pɔnin.

n. mobylette.

pɔ̀pɔrɔn

n. demi-franc.

Pɔrɛ→̌

n.prop. NOM.

pɔ́ri→̌→ 1

n. port. bàtondankan.

Pɔri Zanti→̌ Voir entrée principale : Pɔrizanti.

n.prop. TOP, Port-Gentil (une ville au Gabon).

Pɔrisayidi→̌

n.prop. TOP, Port-Saïd (ville d'Egypte).

Pɔritigali→̌

n.prop. TOP, Portugal (pays).

pɔritigɛ→̌

n. portugais. pɔrɔtigɛ; pɔrɔtugɛ. Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

pɔritigɛ→̌

adj. portugais. pɔrɔtigɛ; pɔrɔtugɛ. Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

Porito Novo→̌ Pɔrɔtonowo.

n.prop. TOP, Porto-Novo (capitale du Bénin).

Pɔrizanti→̌ Pɔri Zanti.

n.prop. TOP, Port-Gentil (une ville au Gabon).

póro→̌→ 1

adv. très rouge. búwaan, ŋɛ́ɲɛŋɛɲɛ.

pòro→̌ npóro.

n. mensonge. fàniya, hàramaya, nkàlontigɛ, nkàlon, wúya. pòro tìgɛ mentir

pɔ́rɔ→̌

adv. piqûre (subite et cuisante).

porobaganin( mensonge )

n. propagande. Nka bi, an banna an yɛrɛ la, ka girin tubabufuraw ni yaalayaalafuraw nɔfɛ, bawo farafinfura dɔnbaga jɔnjɔnw fana banna, a tɔ kɛra porobaganin dama ye.(Kibaru 546, 2017) ETRG.FRA.

porodikisɔn→̌

n. production. ... ka fara a yɛrɛ kan ka alibɔmu dɔ dilan a yɛrɛ ka baarakɛyɔrɔ Wɛnda Porodikisɔn na. (Kibaru 515, 2014) ETRG.FRA.

porofesɛri→̌

n. professeur. kàlanfa. Nyògònye in kèra Mohamèdi Aluseyini TURE nyèna, n'o ye jamana fangaso sekeretèri zenerali ye ani porofesèri Mamadu DANBELE, n'o ye kènèyakow ni hadamadenyakow minisiri ye. (Faso Kumakan, 1985) ETRG.FRA.

poroganili→̌→ 7

n. proguanil. Aw bɛ gafe ɲɛ Sumayafuraw lajɛ ka se Poroganili, Proguanil ma sumayabana fura tata hakɛ ni a kunnafoniw kan.(Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pòrogaramu→̌→ 12

n. programme.

porogeresisi→̌→ 1

adj. progressiste. - «Pariti Porogeresisi Sudanɛ (Parti progressiste Soudanais), ale tun bɛ wele «Pɛsipe»(Kibaru 561, 2018) ETRG.FRA.

pòrogoto→̌vi. pòrokotó.pòrogoto.

vi. 1 • trébucher, dégringoler.

2 • s'enfuir de justesse.

3 • faire par hasard, arriver que.

porojɛsitin→̌→ 10

n. progestérone. Bangekɔlɔsi fɛɛrɛ minnu bɛ fara ɲɔgɔn kan ɔrimɔni suguya 2 bɛ u bɛɛ la ni u bɛ wele ko ɛsitorojɛni ani porojɛsitin. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

porokayini→̌→ 10

n. procaïne. Ni a ka jugu, aw bɛ porokayini penisilini (pénicilline procaïne) pikiri kɛ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pórokirɛri→̌→ 22

n. procureur.

pórokoporoko→̌

adv. grand galop.

pòrokotó→̌→ 16vi. pòrogoto.

vi. 1 • trébucher, dégringoler.

2 • s'enfuir de justesse.

3 • faire par hasard, arriver que.

porometazini→̌→ 18

n. prométhazine. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pòron→̌→ 11

1 • vt. étreindre (prendre qc dans ses bras).bísi, cɔ̀ri. à bɛ́ jíri pòron kà yɛ̀lɛn il prend l'arbre à bras le corps pour monter

2 • vr. se précipiter sur. à y'á pòron kɔ̀rɔkɛ kàn il s'est précipité sur son aîné

pɔ̀rɔn→̌→ 2 npɔ̀rɔn.pɔ̀rɔn; npɛ̀rɛ; npàra; pàara.

n. bruit dédaigneux, sifflement de mépris (produit par les lèvres). à yé ù npɛ̀rɛ bɔ́ il leur a exprimé son désaccord (en faisant ce bruit)

pòronporon→̌vt.

vt. faufiler, mal coudre (coudre à gros points). sáran.

póroo→̌

adv. loin (sur une longue distance rectiligne).

poropiyosini→̌→n.prop : 1

n.prop. Propiocine. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

póroporo→̌→ 1vt.

vt. passer au feu, faire éclater au feu (griller à moitié en éclatant).

póroporo→̌vt.

vt. menacer (effrayer par des menaces ou des coups superficiels).bàabaali, bàgabaga, jíji.

pɔrɔsitati→̌→ 7

n. prostate. Sindimi, mɔgɔkɔrɔbabana min bɛ wele pɔrɔsitati, dun min bɛ mɔgɔ minɛ i nugu la, i biɲɛ na ani muso denso la, u k'a b'olu furakɛ. (Kibaru 536, 2016) ETRG.FRA.

porotɛsi→̌→ 1

n. prothèse. Hali dakɔnɔɲin bɛɛ bɛ se ka falen. Olu bɛ falen ni fɛn min ye a bɛ fɔ o ma porotɛsi tubabukan na. (Kibaru 548, 2017) ETRG.FRA.

porotɛsitan→̌→ 1

n. protestant. Kerecɛn porotɛsitanw taabolo tɛ, ani kerecɛn bolofara tɔw (Jɛkabaara 329) ETRG.FRA.

poroteyini→̌→ 1

n. protéïne. sɛ̀mɛnan. Olu ka fɔ la, nafamafɛn min bɛ jɛgɛsogo la, n'a bɛ wele tubabukan na poroteyini, n'o ye mɔdiyalan ani faritangalan ye, o ka ɲi denmisɛnninw ni mɔgɔkɔrɔbaw ma kosɛbɛ.(Kibaru 560, 2018) ETRG.FRA.

pɔrɔtigɛ→̌ Voir entrée principale : pɔritigɛ.

n. portugais. pɔritigɛ; pɔrɔtugɛ. Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

pɔrɔtigɛ→̌ Voir entrée principale : pɔritigɛ.

adj. portugais. pɔritigɛ; pɔrɔtugɛ. Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

pɔrɔtɔmani→̌ Voir entrée principale : pɔrɔtɔmonɛ.

n. pɔrɔtɔmonɛ; pɔrɔtɔmɔnɛ. porte-monnaie. Nka halibi, bololabaarafɛnw dilancogo cɛɲi, u ɲɔgɔnna t'o la; i n'a fɔ musomasiriw, forokoninw, pɔrɔtɔmonɛw, kunkɔrɔdonnanw ani marifaforokow.(Kibaru 538, 2016) ETRG.FRA.

pɔ́rɔtɔmani→̌ pɔ́rɔtɔmonɛ; pɔ́rɔtɔmɔnɛ. Fr. porte-monnaie

n. porte-monnaie. bè, jɛ́mɛ, pɔrɔtɔmonɛ, ɲáka.

pɔrɔtɔmonɛ→̌→ 2

n. pɔrɔtɔmani; pɔrɔtɔmɔnɛ. porte-monnaie. bè, jɛ́mɛ, pɔ́rɔtɔmani, ɲáka. Nka halibi, bololabaarafɛnw dilancogo cɛɲi, u ɲɔgɔnna t'o la; i n'a fɔ musomasiriw, forokoninw, pɔrɔtɔmonɛw, kunkɔrɔdonnanw ani marifaforokow.(Kibaru 538, 2016) ETRG.FRA.

pɔrɔtɔmɔnɛ→̌→ 2 Voir entrée principale : pɔrɔtɔmonɛ.

n. pɔrɔtɔmani; pɔrɔtɔmonɛ. porte-monnaie. Nka halibi, bololabaarafɛnw dilancogo cɛɲi, u ɲɔgɔnna t'o la; i n'a fɔ musomasiriw, forokoninw, pɔrɔtɔmonɛw, kunkɔrɔdonnanw ani marifaforokow.(Kibaru 538, 2016) ETRG.FRA.

pɔ́rɔtɔmonɛ→̌→ 1 pɔ́rɔtɔmani.pɔ́rɔtɔmɔnɛ. Fr. porte-monnaie

n. porte-monnaie.

pɔ́rɔtɔmɔnɛ→̌→ 2 pɔ́rɔtɔmani.pɔ́rɔtɔmonɛ. Fr. porte-monnaie

n. porte-monnaie.

pɔ́rɔtɔŋɔni( épine )

n. arbuste Acacia macrostachya ( arbuste ---> 7 m, parfois sarmenteux ; épines recourbées en griffes contre leur support). nsòfaraŋɔni, ŋɔ́nijɛ.

Pɔrɔtonowo→̌ Voir entrée principale : Porito Novo.

n.prop. TOP, Porto-Novo (capitale du Bénin).

pɔrɔtugɛ→̌ Voir entrée principale : pɔritigɛ.

n. portugais. pɔrɔtigɛ; pɔritigɛ. Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

pɔrɔtugɛ→̌ Voir entrée principale : pɔritigɛ.

adj. portugais. pɔrɔtigɛ; pɔritigɛ. Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

porowisɛri→̌

n. proviseur. Sedu Sise Porowisɛri Lise Ganjamori Keyita kɔnɔ, ka bɔ Maɲanbugu (Jɛkabaara 327, 2013) ETRG.FRA.

porowizuyari→̌

adj. provisoire. Kiiritigɛlaw tun y'u labila fɔlɔ yanni u mako ka jɔ u la kɔfɛ. N'o ye libɛrite porowizuyari ye tubabukan na. (Kibaru 513, 2014) ETRG.FRA.

póroze→̌→ 176 pórozɛ.

n. projet. sàgonako.

pórozɛ→̌→ 18 póroze.pórozɛ.

n. projet.

pórozɛ→̌→ 18 Voir entrée principale : póroze.

n. projet. pórozɛ; próze. Fɛn o fɛn ye « proze » ye Mali la, o tɛ taa ɲɛ. (Jama n°11, 2002) ETRG.FRA.

pɔ́shi→̌ pɔ́si.pɔ́shi. Fr. poche

n. poche.

pɔ́shi→̌ Voir entrée principale : pɔ́si.

n. poche. pɔ́si. o tuma, jelikɛ ye a bolo don pɔsi la ka syɛfan di a ma ani woro. (Meyer-Görög, Contes bambara, 1985) ETRG.FRA.

pɔ́si→̌→ 7 pɔ́shi. Fr. poche

n. poche. júfa.

pósite→̌ pɔ́siti.pɔ́site.

n. poste, courrier postal. A y'a sɔrɔ siniwaw bɛ petarininko kalama, waribiye tun b'u bolo, u tun bɛ pɔsiteko kalama, ka batakiw ci ɲɔgɔn ma jamana ni jamana, dugu ni dugu, kin ni kin.(Kibaru 545, 2017) ETRG.FRA.

pɔ́site→̌ pɔ́siti.pɔ́su; pɔ́site; pɔ́sitɛ. Fr. poste

n. poste, courrier.

pɔ́site→̌ pɔ́siti.pósite.

n. poste, courrier postal. A y'a sɔrɔ siniwaw bɛ petarininko kalama, waribiye tun b'u bolo, u tun bɛ pɔsiteko kalama, ka batakiw ci ɲɔgɔn ma jamana ni jamana, dugu ni dugu, kin ni kin.(Kibaru 545, 2017) ETRG.FRA.

pɔ́sitɛ→̌ pɔ́siti.pɔ́su; pɔ́site; pɔ́sitɛ. Fr. poste

n. poste, courrier.

positi→̌

n. poste, poste militaire, poste de garde. báarayɔrɔ, pɔ́siti. K'a daminɛ Samɛ fo ka se Kati kɔfɛ positi la, lafiya t'a la mɔbilibaw fɛ. Sirako gɛlɛya bɛ Kati la kosɛbɛ. (Kibaru 515, 2014) Tuma min na u sera positi la n'o ye sɔrɔdasiw sigiyɔrɔ ye ka dugu kɔlɔsi, (Kibaru 516, 2015) ETRG.FRA.

pɔ́siti→̌→ 3

n. poste (service postale).báarayɔrɔ, positi.

pɔ́sɔn→̌→ 7→n : 6vt. pɔ́sɔni.pɔ́sɔn.

vt. empoisonner. bánakɔtaa kàmalili bɛ́ jòli pɔ́sɔni... l'entassement des excréments (dans l'intestin) empoisonne le sang (donniya 5/6 p 23)Note : du mot français 'poison'

pɔ́sɔn→̌→ 91 pɔ́sɔni.pɔ́sɔnin; pɔ́sɔn.

n. poison.

pɔ̀sɔn→̌→ 1→v-v : 1vi. fɔ̀sɔn.npɔ̀sɔn; pɔ̀sɔn.

vi. flétrir, se rider, se faner.


fɔ̀sɔ̀nfɔ̀sɔ̀n ~ pɔ̀sɔ̀npɔ̀sɔ̀n ‘se faner, flétrir’
consonnes marginales : f- / p- 2-20

pɔ́sɔni→̌→ 7→n : 6vt. pɔ́sɔn.

vt. empoisonner. lámìn. bánakɔtaa kàmalili bɛ́ jòli pɔ́sɔni... l'entassement des excréments (dans l'intestin) empoisonne le sang (donniya 5/6 p 23)Note : du mot français 'poison'

pɔ́sɔni→̌→ 91 pɔ́sɔnin; pɔ́sɔn.

n. poison. bàga, bási, kɛ́nkɔnɔ.

pɔ́sɔnin→̌→ 2 pɔ́sɔni.pɔ́sɔnin; pɔ́sɔn.

n. poison.

pɔ́su→̌ pɔ́siti.pɔ́site; pɔ́sitɛ. Fr. poste

n. poste, courrier.

potasiyɔmu→̌→ 3

n. potassium. Ne y'a jaabi ko, a ka dɔgɔtɔrɔ ye tiɲɛ fɔ; ka laban k'a jɛya a ma, ko namasa kɛfɛn dɔ ye potasiyɔmu ye.(Kibaru 547, 2017) ETRG.FRA.

poto→̌→ 2

n. poteau.

pótopàtapoto→̌→ 1

n. bâclage, travail mal fait. bósobasa.

pɔ̀tɔpɔtɔ→̌

n. boue. bɔ̀gɔ, bɔ̀rɔkɔ.

pɔ̀tɔpɔtɔ→̌vi.

vi. devenir boueux.

powidɔni→̌→ 6 Voir entrée principale : powidɔni-iyode.

n. powidɔni-iyode. povidone-iodine, povidone iodée, polyvidone iodée. Ni eritoromisini walima tetarasikilini tɛ aw bolo aw bɛ powidɔni-iyode 2,5% (povidone-iodine 2,5%) toni kelen kɛ den ɲɛ fila bɛɛ la a bangennen lɛri 2 fɔlɔ kɔnɔ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

powidɔni-iyode→̌

n. powidɔni. povidone-iodine, povidone iodée, polyvidone iodée. Ni eritoromisini walima tetarasikilini tɛ aw bolo aw bɛ powidɔni-iyode 2,5% (povidone-iodine 2,5%) toni kelen kɛ den ɲɛ fila bɛɛ la a bangennen lɛri 2 fɔlɔ kɔnɔ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

poyazi→̌

n. péage. bátigɛsara. Cakɛda min ɲɛsinnen bɛ sirako sariyaw labatoli ma, a y'o ɲɛmɔgɔya kɛ. Ka poyaziw (Peages) sara ni telefɔni ye, ale de y'o fɛɛrɛ in don baara kɔnɔ. (Kibaru 552, 2018) ETRG.FRA.

póyi→̌

n. jaillissement. pùsuku.

1 • surgissement.

2 • joie. kùnnawolo, nísɔndiya, séwa, ɲàɲa.

3 • combat, exploit. kɔnba.

4 • poème, épopée (vocabulaire de griot).

póyi→̌→ 35vi.

vi. jaillir. pùruki, sóni.

(d'un liquide).1 • 

2 • apparaître subitement. fúnti.

póyi→̌→ 2

adv. très tôt. ń'ù sòlila póyi kà táa kàba tìgɛ si elles se lèvent très tôt pour couper des épis de maïs (kb 8/0 p 3)

póyida( jaillir bouche )

n. source (d'eau).fúnti, ncɔ́ɔnɔ, sínti, sún, súuru. Syn : jípoyida.

prenti→̌→ 2

n. apprenti. bólodonden, dègeden, kàlanden, pàranti. Don dɔ la, o "camion" "sofɛri"(chauffeur) ni "prenti" (apprenti), olu de ye KK bana, k'a da yen. (Dumestre, Chroniques amoureuses, 1995) ETRG.FRA.

Pretoriya→̌

n.prop. TOP, Pretoria (ville d'Afrique du Sud).

próze→̌ Voir entrée principale : póroze.

n. projet. pórozɛ; próze. Fɛn o fɛn ye « proze » ye Mali la, o tɛ taa ɲɛ. (Jama n°11, 2002) ETRG.FRA.

pú→̌→ 3vt.

vt. cracher, jeter par aspersion. fúrufuru, tú.

puduru→̌→ 4 Source : fr. poudre.

n. poudre. múgu, námugu, pudurumugu.

pudurumugu( poudre poudre )

n. poudre (générale).múgu, námugu, puduru.

Pujugu→̌

n.prop. NOM.CL.

púkɛ→̌

adv. subitement (mort, crevaison, extinction ...)búkɛ, cóyi, ncɔ́rɔki. Voir : búkɛ; búgɛ. dími màdara púkɛ ! la douleur a subitement disparu !

puli→̌→ 1

n. poulie. Min filè san fè, n'o bè juru sama nògòya mògò bolo, n'o tògò ko "puli", numuw de bè se k'o dilan.(Jɛkabaara 010 06) ETRG.FRA.

pulɔn→̌

n. plomb. nɛ̀gɛden, nɛ̀gɛkisɛ. Dugujukɔrɔnafolomafɛn wɛrɛw bɛ yen i n'a fɔ Ofalikini, Kiwuru, Pulɔn ni Zɛnki, Liɲiti ani Sisiti, ka laso ni farasu fara o kan, olu bɛɛ taamasiyɛnw yera Gawo marabolo kɔnɔ.(Kibaru n°527, 12/2015) ETRG.FRA. ntíleku.

pulɔnberi→̌→ 1

n. plomberie. pulɔnberi n'o ye worobinɛdilan ni ɲɛgɛndilanw ye, ... (Kibaru 561, 2018) ETRG.FRA.

pùrti→̌vt. pùruti.pùrti.

vt. 1 • arracher (brusquement).

2 • pincer. ɲɔ̀ki.

púru→̌→ 1

adv. de part en part.

puruke→̌

conj. pour que. wálasa, yáasa, yála. suruku o suruku, ni i bɛ diɲɛ na, hali ni fosi t'i la, i dege sensabataama na puruke hali ni i sen kelen tigɛra, i ka tɛmɛ ni i ka taama kɔrɔlen ye ... (Baabu ni baabu, 1993) ETRG.FRA.

pùruki→̌→ 2

v. jaillir, apparaître brusquement (comme par enchantement).fúnti, póyi, sóni.

puruni→̌

n. prune. Jiriden minnu bɛ sɔrɔ u fɛ kosɛbɛ n'o ye «puwari» (poire) ani puruni» (prunes) ye, olu bɛ hadamaden kologɛlɛya ka si jan di a ma.(Kibaru 489, 2012) ETRG.FRA.

púruti→̌→ 3→n : 1vi/vr.

vi/vr. ruer, cabrioler. sògo bɛ́ k'í pán k'í púruti l'antilope est en train de faire des cabrioles

pùruti→̌→ 12→v-v : 1vt. pùrti.

vt. 1 • arracher (brusquement).bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, ntàraki, pàron, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan.

2 • pincer. ɲɔ̀ki.

Pusini→̌

n. NOM.ETRG, Poutine (Vladimir Poutine, président de la Russie, 1999-).

pùsuku→̌→ 1

n. jaillissement. póyi.

pútɛ̀rɛ́→̌ fútɛ̀rɛ́.

n. rien de tout. pápaga. à táara fɛ́lɛbɔyɔrɔ, háli pútɛ̀rɛ́, à má ò sɔ̀rɔ il est allé à la chasse collective, il n'en a rien rapporté du tout

pútukuputuku→̌

adv. resplendissant de santé (bébé aux joues rebondies ...)

puwa→̌→ 12

n. poids. gírinya, kùru, púwa. puwa minw bè ye tuma caman basikilitigiw bolo, o ye kilo 1 puwa ye, ani kilo 2 puwa, ani kilo 5 puwa. (Sisé, Basikilibaara) ETRG.FRA.

púwa→̌→ 10 Source : Fr. poids.

n. poids. gírinya, kùru, puwa.

puwanfɔrɔn→̌→ 2

n. poivron. pɔ̀npɔrɔn. A bɛ waati jan bɔ, nakɔlafɛnw bɛ bɔ Marɔku, Ɛsipaɲi ani ltali ka don Mali kɔnɔ. Kɔmitɛrɛ, jaba, karɔti, tamati, layi, puwanfɔrɔn ani harikowɛri b'o la. (Kibaru 548, 2017) ETRG.FRA.

puwari→̌→ 1

n. poire. Jiridenw ye pɔmu, lemuruw, mandereninw, Ɛrɛzɛnw, kilemantiniw ani puwariw ye.(Kibaru 548, 2017) ETRG.FRA.

puwaro→̌

n. poireau. Aw bɛ se ka ɲugu minnu sɛnɛ aw ka nakɔ la, olu filɛ: epinariw, andiwuw, karidi puwarew walima puwarow. (Kalamɛnɛ n°7, 1993) ETRG.FRA.

puwɛn→̌→ 4

n. point. kùru. Kuru kelen mana don, basikɛti la, o bɛ jate puwɛn 2 ye, walima puwɛn 3. (Kibaru 482, 2012) ETRG.FRA.

pwá→̌

intj. purée! (prononcé dans une situation d'embarras, de difficulté).

pyá→̌ píya.píyan.

adv. sans ambages, carrément (et sans vergogne).

pyá→̌→ 1 píya.pyá; pyáa.

v. s'enfuir.

(d'une fuite éperdue).1 • vi.

(d'une fuite éperdue).2 • vr.

pyáa→̌→ 1 píya.pyá; pyáa.

v. s'enfuir.

(d'une fuite éperdue).1 • vi.

(d'une fuite éperdue).2 • vr.

pyɛ́→̌

adv. très propre.